Nametnula se potreba za modifikacijom ciklusa pa se uz četiri sezone oformio još i poseban ljetni i ciklus vezan uz početak školske godine – ukupno šest godišnjih ciklusa.
Početak jeseni, nakon ljetne stanke, obično karakterizira povećanje dinamike u maloprodaji tekstilnim proizvodima. Gužve na prodajnim mjestima, promocije, nove kolekcije, novi trendovi, nova lica kampanja. Gledajući s potrošačke strane, još jedna jesen, nova školska godina, provjera sadržaja ormara i novootvorenih centara, planiranje novih kupnji… Iako uobičajena i očekivana, sezonska izmjena zahtijeva od proizvođača visok stupanj organiziranosti i pripreme. S obzirom na razdoblje planiranja, koje se katkad proteže od šest do 12 mjeseci unaprijed, pristup razrađen do detalja ključan je za uspjeh u prodaji. Roba najčešće mora stići na police u točno određenom, kratkom, vremenskom razdoblju tijekom kojega se zbog sezonske potražnje mora osigurati snažna distribucijska potpora. Kao što se prati uspješnost pojedine sezone ili kolekcije, pozornost se posvećuje i posljedicama nedostupnosti odgovarajuće robe kupcu zbog nemogućnosti da je se dostavi ili skladišti na prodajnome mjestu iako postoji u ponudi. Za bolje razumijevanje potrebno je poznavati faze proizvodnje i pripreme novoga tekstilnog proizvoda.
Istraživanja pokazuju da se za razvoj nove vrste vlakna utroši otprilike pet godina, a za novu kombinaciju postojećih vlakana oko dvije godine. Nove su tkanine zatim na raspolaganju za šest do dvanaest mjeseci. Proizvode i trendove predstavlja se otprilike godinu dana unaprijed da bi se osiguralo vrijeme za odabir, potvrdu proizvodnje i distribuciju. Konačni uspjeh ovisi o dostupnosti informacija o novitetima vezanima uz razvoj vlakana i tkanina, mogućnosti kontrole kapaciteta proizvodnje tkanina (da se na tržištu pojavljuje novo i zanimljivo, potražnja bi vjerojatno bila velika), predviđanju ponašanja kupaca, mogućnosti utjecaja na proizvodnju (do posljednjeg trenutka).
I površan pogled na marketinške kalendare upućuje na više od 60 potencijalnih datuma koji iz nekog razloga mogu biti zanimljivi i poticajni za odluku o kupnji. Među njima su državni i vjerski praznici, različite obilježnice, regionalne manifestacije ili jednostavno dani kao što su početak školske godine ili drugoga školskog polugodišta/akademskoga semestra. Godišnje cikluse u modnoj industriji čini podjela na dva ciklusa (proleće/ljeto, jesen/zimu) a nakon toga se za posebno određene skupine proizvoda planira proizvodnja prema pojedinom dobu. S obzirom na promjene u načinu života, pa tako i navika kupaca, bilježi se sve veći uspjeh proizvođača koji se orijentiraju na casual odjeću i brze izmjene kolekcija (čak i više puta u sezoni). Pri tome se primjećuje potreba za modifikacijom ciklusa, pa se uz četiri sezone formiraju posebni ljetni i ciklus vezan uz početak školske godine, dakle ukupno šest godišnjih ciklusa. Potreba za jasnijim razdvajanjem ljetnog ciklusa nastaje zbog ustaljene prakse povezivanja ljeta s proizvodnjom tekstilnih materijala, koji počinje potkraj ožujka i traje predugo za specifične sezone akcije, odnosno završava početkom ljeta i godišnjih odmora.