Home / Financije / Usklađivanje s direktivom EU bit će velik izazov za burze u JI Europi

Usklađivanje s direktivom EU bit će velik izazov za burze u JI Europi

Iako je konsolidacija burzi u Europi gotovo završena, u našoj regiji spajanja i partnerstva nisu isključena, tvrdi glavna tajnica Federacije europskih burzi Judith Hardt. Smatra da je Zagrebačka burza mnogo postigla u posljednje vrijeme i da joj ne bi odgovaralo to nekome prepustiti. Prije svega misli na uspješne IPO-ove i interes malih ulagača za dijoničarstvo, ali pri čemu je potreban veliki oprez zbog mogućih gubitaka.

  • O MiFID-u se o Hrvatskoj ozbiljno govori i najavljuje skora primjena. Kakva je situacija u EU? Neće sve članice Europske unije početi s primjenom istodobno, iako je donošenje najavljeno za početak studenoga. Bit će to izazov, ne svima jer su neke članice navelike na konkurenciju a neke su bile zaštitničke u prošlosti. U zemljama u kojima trgovina mora ići preko burze, što je uglavnom slučaj sa zemljama Južne Europe, MiFID (Markets in Financial Instruments Directive) će biti veći izazov. Postojat će nove usluge koje će burze nuditi kako bi privukle i zadržale likvidnost na svojim tržištima. Bojimo se da bi dio likvidnosti mogao otići u najlikvidnije dionice. U svakom slučaju bit će to veliki bum.

  • U kojoj je fazi konsolidacija burzi u Europi? Mislim da je konsolidacija u Europi gotovo završena. Velike su burze sada takva opsega te im nije dopušteno spajanje. U suprotnome, Europska bi komisija tražila da se odreknu i nekih aktivnosti, a to mnoge burze ne žele. Zbog toga mislim da je konsolidacija velikih europskih burzi gotovo završena i sada one izlaze u SAD i na druga tržišta. Mislim da je ideja danas utrka prema globalnoj burzi, poštujući da se kontinuirano trguje tijekom cijeloga dana i na cijelom svijetu. Ipak konsolidacija će još biti, jer će male burze teško preživjeti, pa će tražiti spajanja i partnerstava s većima. Možda nešto poput Euronexa, koji je počeo malen da bi s vremenom rastao – sličan uzorak može se zamisliti u ovoj regiji. No najprije treba raditi zajedno, kako bi se postigao određeni stupanj uzajamne veličine.

  • Mislite li onda da Zagrebačka burza može preživjeti samostalno? Ako postoji trgovanje, uvijek možete ostati samostalni, ali može se javiti pritisak od strane kupaca, kljena i kompanija da postanete otvoreni. Kad pogledate, primjerice, belgijsko tržište, vidjet ćete da je tamošnja burza postala mala. Prije je na njoj radilo oko 300 ljudi, danas ih ima 50-ak, ali za investitore i tvrtke uvrštene u kotaciju tržište je veće. Danas belgijski broker ima pristup francuskim i nizozemskim blue chipovima, zbog čega su veće mogućnosti ulaganja.

  • Smatrate li ipak da bi Zagrebačka burza mogla u neko vrijeme postati dio konsolidacijskog procesa? Ne znam. To ovisi o vama, o odluci vaših političara. Burze su nacionalni simbol, gotovo poput nacionalne nogometne reprezentacije, znakovi nacionalnog identiteta. Vi tek kratko vrijeme imate nešto na što možete biti ponosni, pa je jako teško reći: ‘Preputimo to, čak i ako je to bolje za tržište’. Mislim da će Zagrebačka burza nastaviti rasti, i u jednom trenutku, kada to bude imalo smisla, vjerojatno ćete povući pravi potez. Mislim da će prva burza u Istočnoj Europi koja se odluči povezati s međunarodnom burzom najviše profitirati jer će povući likvidnost.

  • Kako gledate na povećanu želju malih ulagača koji su se uključili u IPO T-HT-a? To je dobro za cijelo gospodarstvo. Problem je u onome što se događa ako dionice padnu, kao što se dogodilo u Njemačkoj. Ondje je provedena slična privatizacija telekoma i mnogi su ljudi izgubili novac. To, naime, može biti i kontraproduktivno.

  • Jedna od opasnosti masovne privatizacije jest upravo to što svi vjeruju da stvari uvijek idu prema gore, a tržište može odjednom i u kratkom roku oslabiti, ako se svi odjednom povlače. To se dogodilo i u Njemačkoj, kada su se svi nakon gubitka povukli s tržišta i izgubljena je cijela jedna generacija ulagača. Morate biti oprezni, jer želite da ulagači imaju povjerenja u tržište kapitala.