ZAŠTO SE NA HRVATSKIM GRADILIŠTIMA MALO RABI BBR-ov SUSTAV ZA PREDNAPINJANJE

Tehnologija prednapinjanja u visokogradnji u hrvatskom je građevinarstvu metoda gradnje koja se još vrlo skromno upotrebljava iako je riječ o vrlo propulzivnom segmentu gospodarstva u čiji su se rast uključili svi koji su to mogli, direktno ili indirektno. Podatak dodatno čudi s obzirom na to da tvrtke koje se bave prednapinjanjem tvrde da se na taj način može uštedjeti do 50 posto betona, 75 posto armature i 80 posto oplate. Jedan od objekata u kojem je prednapinjanje došlo u fokus jest javna podzemna garaža na zagrebačkom Tuškancu, prva u Hrvatskoj u kojoj se upotrebljava ta tehnologija.

Garaža se gradi, pa se ne može govoriti o točnoj uštedi, ali ona je sigurna, kaže koordinator projekta Mladen Jugović. Ušteda će biti znatna u betonu, manji će biti i komunalni doprinosi, bit će više parkirališnih mjesta, ali s druge strane skuplji kabeli koji se upotrebljavaju za prednapinjanje, pa se mora napraviti detaljna analiza svih troškova nakon što završi gradnja da bi to postao model za takav tip garaža. U Hrvatskoj i regiji prednapinjanjem se, uz nekolicinu manjih tvrtki, bavi i BBR Conex, tvrtka u većinskom vlasništvu švicarske multinacionalne kompanije BBR, jedne od vodećih svjetskih kompanija za prednapinjanje u građevinarstvu. Manjinski vlasnik tvrtke je zagrebački Conex, a hrvatska podružnica BBR-a osnovana je prije 11 godina, ali BBR-ov je sustav za prednapinjanje u Hrvatskoj zastupljen već više od 40 godina, kad je zagrebačko poduzeće Geotehnik 1967. otkupilo licencu prava na njega.

BBR je u regiji tako ove godine u prvih sedam mjeseci izveo radove vrednije od dva milijuna eura, što je jednako vrijednosti cijele prošle godine. Najnoviji posao je izvođenje prednapinjanja na 30 tisuća kvadrata hotela Radison SAS u Orašcu, dijelu Dubrovačkih vrtova sunca, koje gradi Hidrocommerce. Za istu tvrtku izvode se radovi na prednapinjanju i u autosalonu Culak u Jankomiru. Trenutačno su u pregovorima za nekoliko velikih poslova u Hrvatskoj i BiH, od kojih je najznačajniji dio poslova na dvorani Arena Zagreb, koju se upravo počelo graditi.

• Prilikom vidimo u visokogradnji, posebno gradnji nebodera, te u širenju u regiju – kaže Želimir Bodiroga, direktor BBR Conexa, koji iz Hrvatske pokriva područje Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore. BBR se u Hrvatskoj bavi s tri vrste poslova – prednapinjanjem u niskogradnji, visokogradnji te postavljanjem geotehničkih sidara. Osim ušteda na betonu, armaturi i radnoj snazi, upotrebom tehnologije prednapinjanja skraćuje se vrijeme građenja, smanjuje mogućnost pukotina, korozije i probaja i poboljšava seizmička otpornost. Sustav omogućuje i mnogo veći raspon ploča, pa je potrebno mnogo manje nosećih stupova.

Prednapinjanje se izvodi tako da klasičnu armaturu do 60 posto zamjenjuju kabeli od visoko-vrijednog čelika, posredstvom kojih se naknadno unosi pritisak sa strane i tako omogućava tanja, ali čvršća i elastičnija konstrukcija. Cijena građenja je manja jer je cijela građevina lakša i brže se gradi. Prva takva konstrukcija s kabelima bez spoja izvedena je 1955. u SAD-u, daljnjim razvojem metode proširena je primjena u SAD-u, a u Europi osobito u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Švicarskoj. U susjednoj se Sloveniji također rabi znatno više nego u Hrvatskoj.

Doduše, nabrjanje svih tih prednosti BBR-u još nije donijelo velike poslove jer se, da bi u tome uspio, mora probiti direktno do investitora i projektanata te im predočiti te prednosti konkretnim brojkama. Privatni investitori, koji, logično, svaku investiciju žele učiniti što isplativijom, sve više prepoznaju prednosti te tehnologije, a državne se investicije često vode nekom drugom logikom. BBR Conex funkcioniira samo kao podizvođač, pa je ovisan o velikim izvođačima koji ga moraju uzeti kao kooperanta.

• Radimo čisti outsourcing i obavljamo samo radove prednapinjanja kao podizvođači. Velike tvrtke ugovaraju kapitalne prema stvarno ugrađenim količinama pa im ne odgovara manji utrošak betona, armature, oplate i radnih sati, nego što veći. Zbog uštete, koju glavni izvođači uglavnom ne žele jer si tako smanjuju zaradu, na tržištu se borimo tako da pregovaramo direktno s investitorima, projektantima i arhitektima. Prednapinjanje se primjenjuje posebno u visokogradnji (poslovne zgrade, javne garaže, trgovački centri, bolnice, stambene zgrade, industrijske građevine), ali i u niskogradnji, gdje dosad unatoč nevidenom bumu cestogradnje nismo imali većeg angažmana u Hrvatskoj s obzirom na to da je riječ o državnim investicijama koje kontrolira jaki građevinski lobi. U niskogradnji radimo u Sloveniji, a u Hrvatskoj uglavnom ako je riječ o stranim izvođačima – kaže Bodiroga.

Trenutačno, primjerice, tvrtka radi na dionici ceste Karlovac – Rijeka kao podizvođač make-donskoj tvrtki. Iznimka od slovenskih, make-donskih ili tvrtki iz BiH koje ih koriste kao podizvođače je Osijek Koteks, s kojim rade vijadukt na autocesti Šestanovac-Ploče.

BBR kontinuirano radi na uvođenju novih proizvoda i usluga u svrhu primjene kod prednapinjanja mostovskih konstrukcija, ovješenih mostova, poslovnih zgrada, industrijskih i sportskih hala, kao i pri izvođenju geotehničkih sidara. U tom kontekstu je potkraj 1999. godine potpisao ugovor o ekskluzivnom zastupanju engleskog proizvođača Mc Calls Special Productsa iz Sheffielda. Prednapinjanje u visokogradnji je novo područje u primjeni BBR-ovih proizvoda i usluga. Ta se tehnologija u Sloveniji počela primjenjivati tek u posljednjih nekoliko godina, a prvi njihov projekt prednapinjanja stropnih ploča bio je na zgradi višetažne garaže u sklopu aerodroma Brnik pokraj Ljubljane. S obzirom na to da se uskoro završava prvi takav objekt u Hrvatskoj i da se nakon buma niskogradnje očekuje rast visokogradnje i ciklus građevinskih investicija u hotele i druge objekte privatnih investitora, prednapinjanje u visokogradnji bi se i u Hrvatskoj moglo početi šire primjenjivati.