Autoritet za prepoznatljivost brendova

Imam jednu dionicu, i želim da se čuje moj glas. Da nije došlo do rezanja paketa T-HT-a, na skupštini dioničara T-HT-a ovim bi riječima moglo zavapiti 150 dioničara koji su namjeravali kupiti samo jednu dionicu toga telekomunikacijskoga diva. Teoretski gledano, oni bi zaista mogli doći na skupštinu i tražiti riječ, ali kad bi na red došlo dizanje ruku, njihovi bi glasovi bili posve irelevantni. Stotinu i pedeset glasova naspram 81,888.385 glasova! Kao i u svakoj demokraciji, većina bi prevladala.

Za razliku od političke demokracije u kojoj veći broj osoba odlučuje, u dioničarskoj se demokraciji broj glasova određuje razmjerno udjelu u kapitalu (prema broju dionica), tako da jedna osoba može preglasati i više stotina drugih. Ipak, manjinski dioničari u nekim slučajevima mogu zadati glavobolje glavnom dioničaru. Prema hrvatskom zakonodavstvu dovoljno je da manjinski imaju više od pet posto glasova da mogu pobijati odluke većinskog dioničara. No, znači li to da su mali dioničari u Hrvatskoj dobro zaštićeni? Mogu li se oni zaista obraniti od većine? Koja su njihova prava?

Akademik Jakša Barbić smatra da Hrvatska ima najviši standard zaštite prava malih dioničara, što argumentira činjenicom da su odredbe koje se odnose na zaštitu prava malih dioničara u naš Zakon o trgovačkim društvima prenesene iz zakonodavstva zemalja koje u tom dijelu imaju visoke standarde, osobito u Njemačkoj.

• Jednom sam pripremao stručni članak za savjetovanje pravnika u gospodarstvu u kojemu sam uspoređivao 15-ak svjetskih zakonodavstava i po razini zaštite prava malih dioničara nisu bili ispred nas. Mi imamo vrlo visoku zakonsku zaštitu prava dioničara. Pod jednakim uvjetima svi imaju jednaka prava i tu nema izuzetaka, a mnoga su prava navedena u pojedinim odredbama Zakona o trgovačkim društvima, samo taj zakon treba znati i razumjeti – naglasio je Barbić.

Osnovna su prava svih dioničara, pa i malih, pravo da biraju i budu birani u organe društva. Imaju pravo prisustvovati glavnim skupštinama i drugim dioničarima iznositi svoje prijedloge u vezi s poslovanjem, imaju pravo na informacije o d.d.-u i o rezultatima poslovanja kao i pravo na dividendum. Mogu zalagati i prodavati svoje dionice.

U Zakon o trgovačkim društvima ugrađene su i brojne mjere zaštite malih dioničara. Primjerice, propisana je obveza sazivanja glavne skupštine na zahtjev dioničara s najmanje pet posto udjela u temeljnom kapitalu društva. U ta prava spada i obveza objavljivanja predmeta odlučivanja na glavnoj skupštini unaprijed u javnim glasilima, odnosno u glasilu društva. Određena prava manjinski dioničari imaju i u statusnim odlukama društva, osnivanju, likvidaciji, spajanju, preuzimanju itd. Tu su i prava u odlučivanju o imenovanju i opozivu članova nadzornog odbora. Slijedi i pravo na davanje protuprijedloga dnevnome redu glavne skupštine.

Postoji i niz odredaba kojima se ograničavaju prava većinskih dioničara u korist malih. Primjerice, da se odluka kojom se dioničarima određuju dodatne obveze može donijeti samo uz suglasnost svih dioničara na koje se to odnosi, dakle i uz suglasnost manjinskih, ili da je potrebna suglasnost cjelokupnoga dioničkog društva za prijenos dionica. Osobito su važna ograničenja povezanih društava, prema kojima vladajuće društvo i njegovi zakonski zastupnici odgovaraju uz određene uvjete ovisnom društvu u slučaju nanesene štete. Svaki član ovisnoga društva zakonski je ovlašten postaviti zahtjev za naknadu štete, bilo u korist društva, bilo na osobnu korist, ovisno o tome je li riječ o ugovornoj ili o faktičnoj (stvarnoj) povezanosti.

Osim toga, svaki dioničar koji smatra da su mu neka prava povrijedena može zatražiti i zaštitu svojih prava na sudu.

No, sporost hrvatskih sudova i ovdje se pokazuje kao velika prepreka u borbi za ostvarivanje prava. Na svojoj koži to je najbolje osjetio dioničar Risto Prodanov iz Premanture koji protiv tvrtke Maistra vodi nekoliko postupaka. Podnio je više tužbi radi poništenja odluka skupštine, izvanparnični zahtjev za doplatu vrijednosti dionica te žalbu protiv rješenja o upisu Maistre u sudski registar ali, unatoč tome što su neki postupci pokrenuti još 2000. godine, još nisu okončani.

Uz poznatu boljku hrvatskog pravosuđa Denis Fudurić, osnivač Interinvesta, ističe da je najveći problem manjinskih dioničara kad je riječ o pravima u njihovu nedovoljnom organiziranju.