bilaze glasače od vrata do vrata

Ova bi predizborna kampanja mogla biti najsličnija američkoj: osim slikanja političara na TV ekranima i jumbo plakatima, aktivisti će obilaziti birače, nazivati ih na kućni telefon, slati im SMS poruke, pisati internetske blogove…

Zvonjava telefona, printanje papira, gužve po hodnicima, kave i cigarete, radni sastanci – takva je približno atmosfera u srednjim izbornim stožerima parlamentarnih stranaka koje u subotu 3. studenoga počinju s javnim političkim kampanjama. Iako bi voditelji izbornih stožera radije da se ovih dana u medijima pojavljuju čelnici njihovih stranaka, prije nego nas mediji počnu zasipati reklamama i sloganima, istražili smo organizacijske ekipe koje stoje iza političkih programa te u kojem će smjeru teći njihova promidžba.

U većini stožera u tijeku su posljednje organizacijske i političke pripreme, tiskanje letaka i reklamnih materijala, pregovori s TV kućama i organizacija rada na terenu. Osim medijskih nastupa, sučeljavanja i oglašavanja, stranke su u ovoj predizbornoj kampanji odlučile preuzeti američki način dolaženja do birača – ‘od vrata do vrata’. Politika tako ulazi u dom građanima, naziva ih na kućni telefon, a odnedavno biračima na mobitel stiću anonimne poruke sadržaja – ’25. 11. mijenjaj vlast. Ne daj starcima da odlučuju, jer ćeš 4 g. lupat glavom u zid. Šalji dalje. Ovo nije lančani SMS, već način da spasiš glavu. PROBUDI SE I GLASUJ!’ HNS je s kampanjom ‘od vrata do vrata’ počeo prije više od godinu dana, kada su Vesna Pusić i Radimir Čačić obilazili birače u raznim izbornim jedinicama, a istom metodom služe se i ostale stranke, na način da voditelja stožera svake jedinice i svoje članove usmjere u što neposredniji kontakt s biračima.

U posljednje vrijeme u poštanske sandučiće građana stižu pisma zahvale Zorana Milanovića za sudjelovanje u telefonskoj anketi. U SDP-u tvrde da su djelatnici njihovog call centra putem telefonskog imenika uspostavili oko tri milijuna poziva i obavili oko milijun i pol razgovora s građanima. Iako u Izbornom stožeru tvrde da su pisma stizala samo onima koji su sudjelovali u anketi, pisma su dobivali i građani koji nisu razgovarali s anketama.

Tamo gdje su birači bili skloni SDP-u ili neodlučni nastavljamo s njima direktni kontakt, na način da im član stranke neposredno na kućnu adresu donosi SDP-ovo glasilo Glasački list, kao i temeljne odrednice našeg programa i naše politike koje smo objavili na internetu – objašnjava predsjednik Izbornog stožera SDP-a Slavko Linić. Za Odnose s javnošću u SDP-u zadužena je njihova glasnogovornica Gordana Grbić, bivša novinarka HTV-a, Hine i Novog lista, a za financije se brine Goran Maras, poslovni direktor stranke i čelnik čovjek Foruma mladih SDP-a.

Kampanja SDP-a je, kaže, počela u rujnu prošle godine, kada je stranka četiri mjeseca vodila tzv. negativnu kampanju rušenja reputacije HDZ-a i Ive Sanadera. Od siječnja 2007. SDP je sustavno reklamirao svoj program i u tu svrhu regrutirao oko pet tisuća volontera.

Kampanja telefonskih brojeva pokazala se vrlo efikasnom, s obzirom na to da je deset tisuća građana koje smo kontaktirali pokazalo zanimanje da aktivno pomogne stranci u kampanji i polovinu njih čemo angažirati. SDP-ov tim je mješavina mlade i stare generacije, sposobnih ljudi koji promiču stil vladanja bez bahatosti, bez gospodara svijeta i bez spasitelja – tvrdi Linić. On je uvjeren da novo Milanovićevo lice u SDP-u nije nedostatak za vjerne birače, već da s obzirom na današnju reputaciju političara mladi čovjek ima veliku prednost u toj kampanji.

SDP-ov budžet zasad iznosi 15 milijuna kuna, s time da je 11 milijuna dobio iz proračuna, dva milijuna od članarina te dva milijuna od drugih donatora čija će imena, najavljuje Linić, biti objavljena prije izbora. SDP će objaviti i listu imena donatora koji su financirali stranku putem kreditnih kartica, što je SDP uveo prema uzoru na europske stranke i izbore za američkog predsjednika. Predizborni spotovi SDP-a još su u pripremi, a za taj je posao angažirao agenciju Design sistem koja se brine o izradi vizualnog identiteta stranke, tiskanju, zakupu oglasačkog prostora i sličnome.

Kao što se može predvidjeti, kampanja će se na kraju svesti na borbu dvojca SDP/HDZ koji ima i najveći budžet za promidžbu, pa je i njegova organizacija predizborne kampanje razrađena do u tančine. No, dok su u SDP-u bili voljni predstaviti svoje promidžbene planove i budžet, u HDZ-ovu Izbornom stožeru, voditelj Odjela s javnošću Goran Grošinić ignorirao je novinarske pozive. No, kako neslužbeno saznajemo, HDZ-ov budžet trebao bi iznositi oko 20 milijuna kuna.

U predizbornoj kampanji vrlo je dobro organiziran HNS koji već sada ima podrobnno razrađen svaki Čačićev dan i u čijem stožeru rade većinom mladi ljudi od kojih nisu svi ni članovi stranke. HNS sa svojih 36 tisuća članova ima 94-postotnu pokrivenost biračkog tijela. Organizirani smo prema izbornim jedinicama u kojima postoji voditelj kampanje i njegov tim volontera – naglasio je voditelj Središnjega izbornog stožera i glavni tajnik HNS-a Srečko Ferencak, ujedno predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza, zadužen za kontrolu budžeta stranke.

HNS je s kampanjom počeo još prije godinu i pol dana pod sloganom ‘Čačića za premijera’, i kampanja mu je išla u pozitivnom smjeru sve do smrti Ivice Račana, kad je na njegovom mjestu stupio Zoran Milanović i oduzeo dio HNS-ove popularnosti.

Imamo problem s plasmanom u medijima koji su se bipolarizirali na glavne aktere izbora pa smo bili primorani kampanju usmjeravati direktnom kontaktu s ljudima. Čačić je obišao 300 gradova i općina i time izazvao pozitivne reakcije birača. Okosnica kampanje Čačića za premijera je Grad Varaždin, po čijem uzoru smatramo da treba pristupiti rješavanju problema na razini države – dodaje Ferencak, bivši biznismen koji je u vlasništvu imao građevinsku i stolarsku tvrtku i koji se nakon političke karijere namjerava vratiti tom biznisu.

Budžet HNS-a iznosit će približno 12 milijuna kuna, od kojih je HNS digao kredit od 6,5 milijuna, 3,5 milijuna dobio je iz proračuna i još očekuje oko dva milijuna kuna donacija. Osim Ferencaka, koordinator za Odnose s javnošću i izradu Media plana je Mladen Ružman, bivši pomoćnik ministra obrane za sigurnosno-obavještajne poslove i bivši zamjenik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja. Voditelj ureda kampanje HNS-a je arhitekt Stanko Kordić, a koordinatorica programske politike Vesna Pusić.

Koalicija HSS-a, HSLS-a i PGS-a predizbornu će utrku voditi u dva smjera – većinu poslova stranke rješava pojedinačno, a zajednički dogovara glavni smjer kampanje i neke nastupe, kao što je obilaženje pojedinih izbornih jedinica koalicijskim autobusom. S obzirom na to da svaka stranka raspolaže svojim budžetom, zajednički se dogovaraju o većim troškovima i u suradnji s koaličijskim partnerima donose ozbiljnije odluke u vezi s kampanjom, dok je HSS, kao najveća stranka s najvećim budžetom za kampanju, preuzeo na sebe koordinaciju koaličijskih napora.

Izborni stožer HSS-a ima 17 članova, a predsjednik stranke Josip Friščić ujedno je predsjednik i izbornog stožera. Za nastupe u medijima i odnose s javnošću zadužen je Nenad Matić, a on je i osoba koja za HSS rješava pitanja dogovora s koaličijskim partnerima. HSLS-ov izborni stožer sastoji se od pet članova, predsjednik Izbornog stožera je Ante Dodig koji je nedavno iz Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije u Hrvatskoj osiguranju preuzeo dužnost direktora Službe za informatičko-telekomunikacijske poslove, dok je glasnogovornica HSLS-a bivša glavna Vjesnikova urednica Andrea Latinović. PGS ima nešto veći izborni stožer, na čelu s predsjednikom stranke i saborskim zastupnikom Nikolom Ivanišem, tajnikom Slavkom Žicom, ujedno predsjednikom Odbora za turizam Primorsko-goranske županije.

Unatoč brojnim upitima HDZ nije našao za shodno podijeliti s javnošću svoju izbornu strategiju, budžet i ostale podatke vezane uz kampanju. HDZ-ov stožer čini njegov direktor Ratko Maček i njegovi zamjenici Miroslav Kovačić i Bianca Matković, tri člana zadužena za medije i još 30-ak osoba podijeljenih u šest različitih timova. Kako funkcionira taj izborni stožer nije bilo moguće doznati, ali njegovi su članovi zaduženi za medije svakako primjer pogrešne suradnje s medijima u predizbornoj kampanji.

Više od polovine budžeta strankama odlazi na oglašavanje u medijima i na jumbo plakate, dok se ostatak koristi za obilazak terena, organizaciju skupova te izradu promidžbenih materijala. Dok SDP i HDZ imaju vanjske marketinške agencije koje im rade vizuale, dogovaraju lokacije i prostor za oglašavanje, stranke poput HNS-a i HSP-a izradu materijala i spotova prepuštaju svojim članovima. Glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković ujedno je i režiser, a predizborni će spot montirati na računalu u središnjici, dok HSP u svojim redovima ima redatelja Jakova Sedlara koji bi trebao pomoći pri izradi spota pravaša. U središnjem stožeru HSP-a sjede 23 predsjednika stručnih odbora zaduženih za sva programska pitanja, a uz njih postoji i Odjel koji se bavi promotivnim i marketinškim dijelom posla. HSP je ujedno angažirao izraelsku produkcijsku kuću Filmind koja je surađivala s redateljem Jakovom Sedlarom na filmu Jeruzalemski sindrom.

Predsjednik Izbornog stožera HSP-a Vlado Jukić, s 12-godišnjim saborskim mandatom, nije u potpunosti želio predstaviti svoj tim jer, kaže, članovi HSP-a dan-danas mogu imati problema s karijerom radi svoje stranačke pripadnosti. Modernizirali smo vizualni identitet angažirajući marketinšku tvrtku, a glavni slogan nam je ‘Zaštiti svoj san’, aludirajući na to da Hrvatska nema svoj san, kao ni zaštitu dostojanstva i gospodarskog suvereniteta. Kostur kampanje su neposredni odnosi s biračima i oko 30 tisuća naših članova su nositelji predizbornih aktivnosti i nose poruku potencijalnim biračima, udrugama, obiteljima. Kampanja se provodi na najnižoj razini pa se tako u Slavoniji poruka prenosi putem tribina, druženja, svinjetine, a u Dalmaciji obilaskom punktova i sličnima – objašnjava Jukić.

Njegovo je mišljenje da uspjeh stranke ne ovisi toliko o budžetu za kampanje, ali da izbori nemaju cijenu te da se, osim iz državnog proračuna, ne bi trebalo postavljati pitanje koliko što stoji. HSP će sav budžet od osam milijuna kuna ‘istresti’ za oglašavanje u medijima jer će sve ostale aktivnosti provoditi sami članovi – od distribucije materijala, prijevoza, lijepljenja plakata, što prema Jukićevu mišljenju, diže konačnu vrijednost kampanje.

Teško je, kaže, procijeniti koliko će se potrošiti na TV reklame jer TV kuće navodno još nisu pokazale svoje cjenike za kampanju. No, RTL i Nova službeno su najavili popust od 50 posto za političare, dok HTV još razmišlja na koji će način pratiti kampanju. Prema sadašnjim cjenicama, užimajući u obzir popuste, svaka će stranka za emitiranje 30 sekundi spota morati platiti oko 30 tisuća kuna.

Mnogi se slažu da budžeti koje najavljaju stranke nisu niti deset posto stvarnog iznosa koji će se potrošiti na izbore. Uzme li se u obzir cijena oglašavanja na duplerici dnevnih novina, čija je prosječna cijena 60 tisuća kuna, to znači da budžet od nekoliko milijuna kuna eventualno može pokriti oglašavanje u tiskanim medijima.

Pri doniranju u Hrvatskoj nema klasičnog sukoba interesa pri kojemu, primjerice velike kompanije financiraju stranke da bi poslije zauzvrat tražile uslugu. Riječ je o financiranju kampanja kapitalom nepoznatog podrijetla. Sredstva se u javnosti ne prikazuju u cijelosti upravo zbog siromaštva stanovništva pa tako ne bi bilo primjereno biračima podastirati podatak da je jedna stranka potrošila 70 milijuna kuna samo na promidžbu – tvrdi Jukić.

Vodeći marketingaši bili su u pravu kad su u svibnju procijenili da u vezi s pitanjem kreativnosti na ovogodišnjim izborima neće biti značajnih iskoraka te da kampanje kreiraju uglavnom isti ljudi kao i prije četiri godine. Tako su ključne riječi slogana stranaka i dalje san, budućnost, ljudi, snaga, seljačka sloga i otprilike sve što brzo ulazi u uho i još brže iz glave.

Neke stranke uvidjele su da je internet savršen interaktivni medij na kojem se mogu vidjeti svi videoisjećci govora čelnika stranaka, a nekoliko političara ima svoje blogove, uključujući Zorana Milanovića i njegove aktiviste unutar stranke. Međutim, ciljana je publika stranaka ipak daleko od računala.

Prema nekim istraživanjima, oglašavanje i promidžba stranaka učinku na izborima pridonose tek pet posto. Je li uspjeh stranke stvar promocije ili politike pokazat će se 25. studenoga, kada glasači izađu na birališta. Kao što su već mnogi predvidjeli, izbor između čelnih stranaka bit će ‘tijesan pa bi svaki pogrešni korak u kampanji, uključujući zasićenje birača promidžbenim porukama i nasrtanjem na privatnost, mogao biti gubitnički.