Euro RSCG Zagreb

Ugled Hrvatske, ali dovodi i do niza ludosti u primjeni ZERP-a. Naime, naši ribari u ZERP-u su pod posebnom prizmotrom jer više ne love na otvorenome moru, nego u posebnom dijelu našega ribolovnog mora. Nasuprot tome, za Talijane i Slovence je sve po starom, tj. naša Obalna straža ih ne zaustavlja! Sve je još bizarnije kad se zna da zoniranje ZERP-a na ribolovne zone i upisivanje tih zona u ribolovne povlastice nije učinjeno prije sredine 2005., a da nitko ne zna zašto. Pa su u međuvremenu naši ribari u ZERP-u de facto ribarili u ilegal, a neki su stoga imali i susrete s našom Obalnom stražom (i plaćali globel), koja istodobno ničim nije ometala Talijane u ZERP-u!

Treba, međutim, razlikovati dvije ključne komponente gospodarskog pojasa ili ZERP-a. Ekološka komponenta gospodarskog pojasa ili ZERP-a međutim ne spada u acquis, tj. pravnu stečevinu EU, pa ga Hrvatska može proglasiti i aktivirati neovisno o EU. Ekološki dio, dakle, nije niti može biti predmet pregovora s EU, pa je stoga posve nejasno zašto su obje hrvatske vlade uopće pristale na ponižavanje u vezi s potrebom pregovora sa susjedima. Finska je tako (bez konzultacija s EU i sa susjedima) proglasila u veljači 2005. ekološki dio svoga gospodarskog pojasa. Italija je učinila isto u siječnju 2006., a Slovenija u listopadu 2005., pri čemu se nijedna nije prije toga konzultirala s Hrvatskom. Stoga je danas ‘majka svih pitanja’ sljedeće: smije li Hrvatska, dok još nije postala članica EU ali i inače učiniti na svoju ruku ili jednostrano nešto što nije dio europske pravne stečevine? Očito, Europska komisija misli suprotno, a Hrvatska na to pristaje! Što samo potiče prijetnje nekih članova Europskog parlamenta i Europske komisije iz Slovenije i Italije o kočenju naših pregovora s EU radi aktiviranja ZERP-a od 1. siječnja 2008. Još veću zabrinutost izaziva njihovo protivljenje našem Zakonu o Obalnoj straži, koji također nazivaju ‘jednostranim potezom’, dok talijanska Guardia Costiera mirno i ‘jednostrano’ nadzire svoju polovinu Jadrana?!

Zašto je Finska u veljači 2005. dopunila svoj tadašnji ribolovni pojas ekološkim pojasom? Upravo radi učeštelog ispuštanja naftne brodove u more, u prosjeku čak 36 puta godišnje, i to ne radi nesreća nego pri rutinskim brodskim operacijama (poput ispiranja tankova i sl.). Stanje u Jadranu je bitno ozbiljnije, jer su satelitske snimke (naručene iz EU!) otkrile u Jadranu u prosjeku 250 slučajeva ispuštanja naftne na godinu uz površinu naftnih mrlja od 1.230 četvornih kilometara! Zato Hrvatska može i treba odmah u punu i bezuvjetnu primjenu staviti ekološku komponentu ZERP-a.

Osim toga, primjenom ekološkog dijela gospodarskog pojasa na članice EU on postaje za njih činjenica i tijekom pregovora s EU o ribolovnom dijelu u Poglavlju 13. Ribarstvo! Također, države koje su ušle u pregovore s EU sa gospodarskim ili ribolovnim pojasima tretirale su to u pregovorima kao svoje stečeno pravo. EU uvijek nastoji raznim kompenzacijama nadoknaditi državi članici to što se usteže od primjene takvoga stečenog prava. Poljska i Malta su za kompenzaciju ishodile visoka sredstva iz fondova EU! Međutim posje je druga stvar kada zemlja kandidat pokušava u pregovorima s EU steći svoja prava, kao što to sada radi Hrvatska. Jer joj ta prava pripadaju i bez dopuštenja EU!