HALAL: Podravka ubrzano prikuplja ulaznice za najbrže rastuće svjetsko tržište

Podravka je prvi halal certifikat dobila prije dvije godine za tri mesna proizvoda, a sada je snažno zakoračila u halal biznis certificiravši 43 proizvoda svojih tvrtki Danice i Koktela.

Na svjetsko tržište koje najbrže raste i koje je lani okrenulo 210 milijardi američkih dolara – tržište halal proizvoda – hrvatske tvrtke do sada su ulazile stidljivo. Led su probile splitska Stella Croatica s delikatesnim autohtonim proizvodima, Viro – tvornica šećera, Dominis, proizvodnja meda, i dvije Podravkine tvrtke: Danica mesna industrija i Koktel, a u postupku certificiranja, koji provodi Agencija za certificiranje halal kvalitete iz Tuzle, još je 13 tvrtki. Procjenjuje se da će 2010., nastavi li se taj ubrzani trend, vrijednost halal namirnica premašiti 550 milijardi američkih dolara.

Premda se halal tržište najčešće odnosi na hranu pripremljenu prema islamskim načelima, što znači da ne smije sadržavati svinjetinu, alkohol i krv, halal standard može se primijeniti i na liječnike, kozmetiku, bankarske, ugoštajne, servisne i slične usluge; cjelokupna je vrijednost tog tržišta lani dosegla 610 milijardi dolara.

Takav munjevit rast počiva na privrednoj i financijskoj ekspanziji arapskih naftaških kraljevina, ali i ponude halal proizvoda velikih brendova kao što su Nestlé i McDonald’s. ‘Halal’ na arapskom jeziku označava nešto što je odobreno, a kontrola nad halal proizvodima podrazumijeva sustavno i detaljno praćenje proizvodnih procesa ‘od njive do stola’.

Podravka je prvi halal certifikat dobila još prije dvije godine za tri mesna proizvoda, što je bio uvjet za ulazak u trgovački lanac u Švedskoj, a početkom ovog listopada snažno je zakoračila u halal biznis certificiravši 43 Daničina proizvoda utemeljena na purečem, košćem, pilećem i govedem mesu te prašak za puding svoje tvrtke Koktel.

• Premda nam proizvodnja i skladištenje prema tom standardu donose povećavaju troškove, investicija nam se svakako isplati – kaže Dragan Habdija, član Podravkine Uprave, i nastavlja:

• Halal certifikat omogućio nam je ulazak u trgovačke lance u Austriji i Velikoj Britaniji, ali osnažit će i naš položaj u BiH. Također, uči ćemo na arapska tržišta koja su nam do sada bila nedostupna. Već je spreman komercijalni ugovor o isporukama koje će, nadam se, početi već ove godine, stoga na temelju toga planiramo povećati prodaju 10-ak posto. Kao halal proizvod certificirat ćemo još Vegetu, dječju hranu i juhe – odgovara Habdija, koji ne može procijeniti točnu zaradu u arapskim zemljama, ali misli da će se u početku utrošiti na Podravkinu promidžbu na tom bogatom tržištu.

Andrija Polić, voditelj poslovanja Stelle Croatica, kaže da njihova linija proizvoda na bazi meda, smokava i maslina zbog halal certifikata lakše prolazi carinske granice zaljevskih zemalja, ali da prosječnog kupca muslimana podjednako zanima namirnica bez obzira imala ona ili ne imala halal certifikat.

• Protorom na kuvačko, omansko i jordansko tržište povećali smo prodaju pet posto, odnosno dodatno smo zaradili 50 tisuća dolara. Halal status otvara…

U virovitičkom Viru – tvornici šećera kažu, pak, da je halal standard vrlo sličan standardu HACCP, koji već imaju, pa je usklađivanje zahtijevalo vrlo male preinake.

• Odlučili smo se certificirati prema halal standardu ponajprije zbog svojih poslovnih partnera poput Podravke i Kraša, koji ne mogli dobiti taj certifikat ako sirovine koje upotrebljavaju nisu halal. S druge strane, certificiranje prema halal standardu u skladu je s našom strategijom širenja na tržištu Bosne i Hercegovine – kaže Ana Smoljo, viša savjetnica iz Šećerane, koja ne može točno procijeniti koliko je halal povećao zaradu tvrtke jer još nisu napravili analizu po vrstama proizvoda, ali ističe da je Viro vrlo zadovoljan interesom svojih partnera za halal proizvode.

Aziza Hasanovića iz Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i člana Uprave tuzlanske Agencije za certificiranje halal kvalitete raduje što su marketinški stručnjaci u Hrvatskoj prepoznali potencijal halal certifikata.

• Dosta je tvrtki koje se obraćaju Mešihatu sa željom da uvedu halal standard u poslovanje. Sve su dobile osnovne informacije i sada čekaju ulazak u postupak jer najprije želimo završiti certificiranje tvrtki koje su već u postupku – kaže prof. Hasanović.

Amir Sakić, direktor Agencije za halal kvalitetu, koja je osim pet hrvatskih certificirala i 12 bosanskih proizvođača, naglašava da je prioritet Agencije uvođenje halal polica u trgovačkim centrima da bi se kupcima olakšao pristup i pronalaženje halal proizvoda, a zatim će slijediti otvorenje halal restorana, kuhinja i menzi.

Sakić odbacuje optužbe hrvatskih udrug za zaštitu životinja koje traže zabranu klanja stoke prema vjerskim načelima jer smatraju da je ostavljanje životinja da polako umiru dok ne iskrvare nepotrebno mučenje.

• Zanimljiv je primjer iz Njemačke, u kojoj su udruge za zaštitu životinja također tražile zabranu, pa se angažiralo stručnjake sa Sveučilišta u Hannoveru koji su, pak, pokusom utvrdili da je klanje propisano vjerskim učenjem hramovine od klasičnoga industrijskog klanja. Naime, pri industrijskom klanju stoke, odnosno pri omamljivanju klaoničkim batom ili Shremovim pištoljem oštećuje se mozak i kralježnična moždina, što rezultira velikim bolovima pa životinja pada u agoniju, a krv, koja je iznimno medij za razvoj bakterija, ostaje u mesu. Kod klanja stoke prema vjerskim načelima životinja trpi bol samo pri presijecanju vratnih žila, a nakon toga njezini moždani valovi pokazuju stanje poput utonuća u san. Osnovni se argument udruženja za zaštitu životinja pokazao neosnovanim, stoga je nadležni sud dopustio takvo klanje – zaključuje direktor Agencije Amir Sakić.