Klonka selekcija najboljih trsova Kraljevine

Kad se proveđe Projekt klonske selekcije, ljubiteljima kraljevine napokon će se ponuditi vino ujednačene kakvoće, što će podići cijenu ove lagane i osvježavajuće sorte.

I ako je graševina najrasprostranjenija i gospodarski najvažnija sorta vinove loze u Hrvatskoj, za nju se ne može napraviti klonska selekcija najboljih trsova jer Grad Kutjevo nema novca platiti cijeli dugogodišnji projekt, a država takve projekte ne financira.

• Nacionalno bogatstvo, a vinova loza to jest, prepušteno je županijama, gradovima i općinama. Potraga za što boljim klonovima vinove loze ne zanima ni Ministarstvo poljoprivrede kojem je vinar na čelu, ni Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo kao krovnu državnu instituciju – rekao je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odbora za poljoprivredu Zagrebačke županije, prošlog tjedna na predstavljanju projekta Klonska selekcija kraljevine.

Projekt vode profesori Agronomskog fakulteta Edi Maletić i Ivan Pejić koji su, u suradnji s Carol Meredith s kalifornijskog sveučilišta Davis, dokazali da je plavac mali autohtona hrvatska sorta.

• Još smo 2003. godine počeli potragu za elitnim trsovima kraljevine u zelinskome kraju te na Plešivici. Najbolje smo trsove pregledavali i sljedećih godina i sada smo selekcionirali dvadesetak elitnih. Ima među njima kraljevine crvene, kraljevine zelene i kraljevine pikaste, a tako se zovu prema izgledu bobica. Predstoji nam veliki posao rasadivanja tih trsova, pa ćemo prve prave berbe imati 2014. godine – objasnio je ukratko veliki projekt prof. dr. Edi Maletić.

Tada će i ljubiteljima kraljevine napokon ponuditi vino ujednačene kakvoće, što danas nije slučaj, a zbog toga mnogi izbjegavaju tu zanimljivu, laganu i osvježavajuću sortu. U kontinentalnoj Hrvatskoj sličan se projekt provodi u Moslavini sa škrletom, a u Dalmaciji s četiri crvene i šest bijelih sorti. To su plavac mali, babić, plavina i lasina, te pošip, vugava, debit, maraština, grk i malvazija dubrovačka. Kad završi klonska selekcija svih tih sorti, na hrvatskom tržištu rasadnog materijala napokon će biti zdravi trsovi vinove loze. Trenutačno se, rekao je dr. Maletić, rasadni materijal uvozi, a više od polovine postojećih trsova zaraženo je virozom. Samo kod kraljevine je zaraženo manje, otprilike trećina trsova.

Viroze ne znače brzo umiranje trsova, ali prinos i kvaliteta polako padaju. Zdravi će trsovi, dodao je, povećati prinos od 20 do 50 posto. Iako veći prinos u principu znači lošiju kvalitetu, više zdravogrožda je dobar gospodarski razlog da se vinari uključuju u takve projekte. A prof. dr. Ivan Pejić veli da bi interes mogla imati i država, kad bi počela plaćati selekciju.

• Cijeli je taj projekt isplativ jer se certifikati da su trsovi zdravi plaćaju. To je slično gradnji autocesta. Kao što plaćanjem cestarina otplaćujemo kredite za gradnju autocesta, naplaćivanjem certificiranih trsova država bi mogla vratiti novac uložen u klonsku selekciju. Ali to se ne može dobro raditi ako su nositelji posla regije. Da smo tako gradili autoceste, u jednoj bi županiji bile šire, a u drugoj uže i kako bismo se po njima vozili? – pitao je prof. dr. Ivan Pejić i dodao da je na projektu s plavcem malim izračunato da će se cijela klonska selekcija naplatiti ako se po svakom selekcioniranom zdravom trsu samo 10 lipa vrati organizatoru projekta.