Home / Tvrtke i tržišta / Marketing servisi

Marketing servisi

Moglo pretpostaviti da vodi rat cijenom protiv Pepsi Cole, ili na pakiranja nekoliko čokolada raznih proizvođača, pri čemu se naglašava da je jedna čokolada gratis. Spar, koji sam proizvodi oko 80 posto kruha koji prodaje, za tu namirnicu licitira vrlo niske cijene, što je vrlo atraktivno nakon općeg poskupljenja kruha, a i Pan-Pek je izvjesio obavijest o akciji nekih proizvoda do kraja mjeseca. I tako unedogled.

No, sve to možda nije sasvim dovoljno da bismo ustvrdili da na domaćem tržištu vlada rat cijenama. Izglednije je da je ipak riječ o ratu reklamiranjem niskih cijena pojedinih proizvoda. Naime, za ukupno jeftiniju kupnju izgleda da bismo po kruh trebali ići u Spar, po Čedevitu u Konzumu, po svinskih vrat s kostima za najjeftinijih 25,89 kuna u novootvoreni Tommy, splitski trgovački lanac koji je zbog svoga nedavnog ulaska na zagrebačko tržište prozvan glavnim krivcem za rušenje cijena. I tako od proizvoda do proizvoda, od trgovine do trgovine. Franckova kava, vakumirana Jubilara od 250 grama, još jedan od najprodavanijih proizvoda, svugdje ima istu cijenu od 15,99 kuna. Da kojim slučajem Tommy počne Čedevitu prodavati po, primjerice, 35 kuna, a Konzum na to odgovori s 30 kuna, i to o vlastitu trošku, a ne trošku proizvođača, mogli bismo govoriti o ratu trgovaca cijenom na tom jednom proizvodu, ali to je za naše prilike još uvijek znanstvena fantastika. Ratom cijenama moglo bi se smatrati i rezanje cijene Dukatova mlijeka na tri kune za litru, na što bi Vindija odgovorila s istom ili nižom cijenom, ali činjenica da se litra mlijeka neke privatne marke ili brenda koji ne pripada takozvanoj A kategoriji brendova može naći i za manje od tri kune ne znači da vlada rat cijenama, već tek da postoji nekoliko razreda cjenovne ponude, a reklamira se najjeftinija zbog psihološkog utjecaja na potrošače.

Na hrvatskom tržištu zapravo svjedočimo, kako kaže konzultant Boris Teški, prvidnom ratu cijenama, odnosno nizu akcijskih ponuda koje traju do isteka zaliha usmjerenih na privlačenje kupaca u odaje određenog maloprodavača, gdje je većina cijena zapravo ista ili neznatno različita od konkurencije.

  • Rat cijenama u maloprodaji značio bi da se snižavaju cijene većeg broja kategorija proizvoda na dulje razdoblje i da netko bilježi gubitke, a toga u Hrvatskoj nema, trgovački lanci ne troše svoju supstanciju, a trošak snižavanja cijena prebacuje se na dobavljače – objašnjava Teški, a s njime se slaže i konzultant Željko Perić, koji pak kaže da se rat cijenama pojavljuje na tržištima na kojima je kvaliteta proizvoda ujednačena, a tada potrošači osjetno profitiraju na padu cijena.

  • Ne mogu reći da sam u bilo kojem sektoru osim u mobilnih operatera primijetio da se vodi pravi rat cijenama – kaže Perić.

Rat cijenama u maloprodaji trebao bi utjecati na potrošačku košaricu kućanstava, ali u Hrvatskoj ni to nije slučaj. Kako kaže predsjednik Novog sindikata Krešimir Sever, potrošačka košarica njegova sindikata uvijek se formira na osnovi najnižih cijena brojnih proizvoda iz ponude.

  • Ukupno gledano cijene rastu, a raste i udjel troška za hranu u košarici, koji je za rujan čak.