Home / Biznis i politika / Marketing servisi

Marketing servisi

Zličita. Npr. neke su zemlje u povijesti bilježile i deficit iznad te vrijednosti, ali s vremenom, tj. nakon razvojne faze, on se smanjio i prešao u suficit. S druge strane, za vrijeme azijske krize u drugoj polovini 90-ih neke od ekonomija pogodnih krizom bilježile su deficit manji od pet posto BDP-a, ali imale su ranjivu strukturu ekonomije i financijskih tržišta – kaže dr. Davor Galinec, glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB-a, koji je nedavno doktorirao upravo na temi determinanti i granica održivosti tekućeg računa platne bilance. (Izjava dr. Galineca u ovom tekstu osobna su stajališta koja nisu nužno jednaka službenim stajalištima HNB-a.)

Rizik za Hrvatsku jest činjenica da deficit tekućeg računa platne bilance ima uglavnom negativna obilježja: posljednjih godina uglavnom raste, ali kapital iz inozemstva kojim se pokriva uglavnom se ne troši na novu proizvodnju, već na potrošnju – privatnu i javnu. To je vidljivo i iz rasta vanjskog duga.

  • Visok deficit bilance plaćanja u Hrvatskoj stvara pritisak na rast inozemnog zaduživanja (posljednjih je godina bio veći od priljeva investicija) i tako posredno na aprecijaciju domaćih valute, koja se smatra nepovoljnim čimbenikom ako narušava cjenovalnu konkurentnost gospodarstva na inozemnom tržištu – kaže Hrvoje Dolenc.

Prema svim pokazateljima, Hrvatska se uklapa prije u portugalski nego u irski model. Naime, u studiji autora iz MMF-a se navodi primjer Irske i Portugala, koji su tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća bilježili veliki priljev kapitala. U Irsku se kapital ulagao u proizvodni sektor, a u Portugalu je završavao u neproizvodnim sektorima, što je poticalo domaću potrošnju i uvoz. Irski deficit tekućeg računa platne bilance uskoro je prešao u suficit, a u Portugalu se deficit naglo počeo povećavati kad je investicijski bum prestao i kada je nastupila stagnacija.

Zaustaviti rast udjela inozemnog duga u BDP-u

Autori iz MMF-a nisu optimistični u vezi s načinom izlaska ugroženih država iz sadašnje, dugoročno neodržive, situacije i kao moguće scenarije navode krizu ili stagnaciju. Jedan od otponaca azijske krize bilo je povlačenje spekulantskoga kapitala, ali zasad u Hrvatsku ne dolazi mnogo te vrste ulaganja (portfeljna su ulaganja u prvom polugodištu bila oko 300 milijuna eura). To bi se moglo promijeniti, smatra dr. Galinec, nakon liberalizacije deviznog režima, odnosno kad Hrvatska postigne veći stupanj integriranosti u svjetska financijska tržišta.

Novu vladu čeka vrlo teška 2008. godina ako se odluči na ozbiljne rezove potrebne za održavanje i postupno smanjivanje deficit tekućeg računa platne bilance. Dr. Davor Galinec smatra da je prije svega potrebno osigurati zaustavljanje rasta udjela inozemnog duga u BDP-u, odnosno usporavanje rasta tog pokazatelja prema stopama nižim od stopa gospodarskog rasta.

  • Mjere HNB-a usmjerene na zaustavljanje inozemnog zaduženja banaka dale su određene rezultate, ali potrebno je još mnogo učiniti na polju koordinacije mjera fiskalne i monetarne politike, uvodenja novih fiskalnih mjera u svrhu obuzdavanja potrošnje, povećanja konkurentnosti hrvatskog izvoza u EU uključenjem Hrvatske u sustav Paneuropske kumulacije podrijetla proizvoda, privlačenja novih inozemnih izravnih ulaganja u izvozno orijentirane djelatnosti te usporavanja rasta realnih plaća – kaže dr. Galinec.

Hrvoje Dolenc se slaže da je Središnja banka učinila niz koraka da bi posredno kroz bankovni sustav djelovala na usporavanje rasta platne bilance i da su sada potrebni i potezi fiskalne politike – smanjivanje vlastite razine potrošnje i mjere za destimuliranje uvoza radi potrošnje, odnosno domaći potrošnje da bi se smanjila potražnja na domaćem tržištu, osim za osnovne životne potrebe.