Marketing servisi

U sljedećih 12 godina može se očekivati stabilan rast offset i digitalnog tiska u Europi. U Hrvatskoj bi rast mogao biti nešto sporiji, nakon vrlo visokih stopa u proteklim godinama.

Na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Frankfurtu rezultati (broj zemalja i broj posjetilaca) bili su nešto slabiji nego lani (2-4 %), iako je bio veći broj izloženih naslova (oko 2 %). No, i ove godine u Frankfurtu se okupilo gotovo 7.500 izdavača iz 108 zemalja koji su izložili nešto malo manje od 400.000 naslova.

Osim ovih impresivnih brojki Frankfurt često pruža izlagačima i posjetiocima i razne zanimljive informacije iz ‘prve ruke’. Predstavnici tiskare Zrinski nedavno su na susretu s čelnicima nizozemske Wolters Kluwer grupacije nakladnika (s kojima veoma kvalitetno surađuju i koja ima svoje firme u Njemačkoj, Švedskoj, Nizozemskoj i Belgiji) dobili zanimljive podatke o rezultatima istraživanja o trendovima u razvoju grafičke industrije (njemačke i europske) za razdoblje od 2007. do 2020. Ta poznata grupacija naručila je navedeno istraživanje kod također poznate tvrtke Elanders (Austrija, Brazil, Kina, Njemačka, Velika Britanija, Mađarska, Italija, Norveška, Poljska i Švedska). Rezultati istraživanja pokazali su da je realno očekivati u promatranom razdoblju trend godišnjega prosječnog porasta offset tiska od šest posto a digitalnog od tri posto.

To je bio važan signal branši da mirno može očekivati rast tržišta tiska za novine, časopise, knjige i druge tiskovine. Očekivani godišnji porast u idućih 12-ak godina nije doduše spektakularno visok, ali je stabilan. To istraživanje svakako treba razmatrati u kontekstu stanja i procesa razvoja u tiskarskoj industriji u Njemačkoj, odnosno u Europi (veličina tržišta, snažni procesi udruživanja industrijskih grana, velika jezična govorna područja i sl.).

Kad bi ovi pokazatelji ‘vrijedili’ i za naše tržište, to bi značilo da će se postojeći trendovi rasta u hrvatskoj grafičko-prerađivačkoj industriji znatno smanjiti, odnosno usporiti. Naime, trend od 1990. do 2007. dopušta zaključak da će indeks rasta proizvodnje ove godine (1. do 8. 2007.) dostići 266 posto u odnosu na 1990. godinu. Takav porast proizvodnje ima veoma mali broj industrijskih djelatnosti u RH. Npr. prerađivačka će industrija vjerojatno 2007. godinu ‘završiti’ na razini 93 posto u promatranom razdoblju (1990. do 2007.). Detaljan bi uvid također jasno pokazao da je postrane ‘ratne depresije’, kada se razina hrvatske izdavačko-tiskarske proizvodnje spustila na oko 60 posto u odnosu na 1990., od 1996. počeo nagli uspon naše izdavačko-tiskarske industrije. Izdvojimo li iz priložene tablice četiri statistički praćene grupe, i to: proizvodnju novina, proizvodnju časopisa, proizvodnju komercijalnih materijala (razni komercijalni umeci u novine i časopise, tisak kataloga, pojedinačni komercijalni listovi i dr.) te tisak knjiga i brošura u razdoblju od 2000. do 2007., uočit ćemo da ovo tržište, drugo po snazi medija u Hrvatskoj, nastoji što kvalitetnije odgovoriti na potrebe svojih čitalaca te oglašivača koji zauzimaju sve više prostora u našim tiskovinama.

Iz tog prikaza vidimo da su novine od 2000. stagnirale te da su 2002./2003. bile na relativno najnižoj razini proizvodnje, što je vjerojatno utjecalo na novinske nakladnike da ‘krenu’ u izdavački posao s knjigama (od 2004.), a isto tako i s ‘besplatnim’ novinama (24sata, Metro express, Zagreb news i sl.). Časopisi su istodobno imali konstantan uspon te su 2006. godine čak i neznatno prestigili proizvodnju novina. Ove godine novine su se ‘oporavile’ te ponovno preuzimaju primat, no ne treba zaboraviti da je ovo izborna godina, što uvijek poveća proizvodnju dnevnih novina (za 10 do 15 %), a isto tako se svakodnevno pojavljuju nove tiskovine, novi načini distribucije, pokreću se ‘besplatne novine’ te razni kreativni i agresivni marketingi nastupi.

S komercijalnim materijalima situacija je slična kao i s časopisima, s time da je njihov porast proizvodnje vezan uz ulazak velikih inozemnih trgovaca u industriju tržište (Mercator) otkad i počinje ova intenzivna ‘edukacija’ potrošača i pritisak u smjeru tranzicije nekadašnjeg inflacijskog potrošačkog mentaliteta u akcijsko-promotivni potrošački mentalitet. O tim vječnim akcijama bilo je moguće neprekidno informirati i vršiti pritisak na kupce samo putem vrlo snažnog marketinga.