Piše: Drago Kojić

Iako je oglašavanje putem prijenosnoga telefona zasad biznis skromnih dimenzija, čak i u odnosu na internet, neki marketinški stručnjaci euforično predviđaju eksploziju tog oblika slanja poruka. Najavljuju godišnji promet od 20 milijardi dolara već 2011. godine.

Oglasaivanje putem mobitela zasad je skroman biznis: kako navodi istraživačka tvrtka Informa Telecoms & Media, lani je u tom segmentu ostvaren promet od 871 milijun USD prema 24 milijarde u oglašavanju na internetu i oko 450 milijardi dolara u ukupnom oglašavanju diljem svijeta. Ali marketinški stručnjaci počeli su o tome govoriti s preuveličavanjem kakvo je obično rezervirano za proizvode za prodaju kojih su plaćeni. Neki smatraju da će preteći ne samo internetsko oglašavanje nego i televizijsko, radijsko, tiskovno i ono na otvorenom prostoru, što su četiri glavna nositelja biznisa. No, ima i skeptika.

Zasad većinu mobitnog oglašavanja čine tekstovne poruke, ali telekomunikacijske kompanije počele su isporučivati i oglase zajedno s videoisjećcima, glazbom i igrama koje se mogu ‘skidati’. Informa predvida da će godišnji promet dostići 11,4 milijarde dolara već 2011., a neki drugi analitičari postavljaju letvicu na 20 milijardi.

Oko 2,5 milijardi mobitela u svijetu može doprijeti do mnogo više korisnika nego što može oko milijardu osobnih računala. Broj mobitela raste znatno brže nego kompjutora, a većina ljudi stalno sa sobom nosi mobitel, što se ne bi moglo reći za televizor ili kompjutor.

Kako upozoravaju marketinški stručnjaci, najveća je prednost mobitelnih oglasa u njihovoj relevantnosti. Oglašivači procjenjuju da oko polovine svih tradicionalnih oglasa ne dopire do onih kojima su namijenjeni. Manje se truda (i novca) troši na umreženo oglašavanje: polovina se prodaje na bazi plaćanja po kliku, što znači da oglašivači plaćaju samo kada korisnici kliknu oglase. Ali mobilno oglašavanje tekstovnim porukama najusmjerenije je: ako se marketinški stručnjaci pametno koriste profilima mobilnih tvrtki svojih klijenata, mogu oblikovati oglase tako da odgovaraju navikama gotovo svakog pretplatnika.

Većina mobilne oglašivačke strategije danas se temelji na tekstovnim porukama. Samo je 12 posto pretplatnika u SAD-u i Zapadnoj Europi lani upotrebljavalo mobitele za pristup internetu. Većina ljudi smatra da je zaslon mobitela premalen za gledanje TV programa ili za igranje igrica, iako neki noviji modeli udovoljavaju i tim zahtjevima.

Ali nije to jedini problem, upozorava The Economist. Potrošači su navikli na oglase na televiziji i radiju, ali mobitele smatraju osobnjom napravom. Poplava oglasa mogla bi ih iritirati i tako potkopati vlastitu vrijednost. Tolerancija na oglase razlikuje se i od tržišta do tržišta. Tako će, primjerice, u zemljama Srednjeg istoka korisnici biti tolerantniji prema neatraženim pisanim porukama nego u Europi i Americi.

Dodatna smetnja brzom razvoju tog segmenta, smatraju stručnjaci, jest u e što operateri imaju mnogo datoteka s podacima o navikama svojih klijenata, što bi moglo biti dragocjeno za oglašivače. No zakoni o zaštiti privatnosti mogli bi spriječiti širenje takvih informacija. Osim toga oglašivači, operateri i posrednici nisu se dogovorili o zajedničkom obliku takvih informacija niti su razradili kako će dijeliti prihod ako ga bude.

Neki promatrači misle da će te zapreke idućih godina ograničiti mobilno oglašavanje. Drugi, pak, vide pravi eldorado mogućnosti. Neki su mobiteli već opremljeni tehnologijom satelitskog određivanja mjesta pa bi se mogli upotrebljavati za upozoravanje ljudi na šarm robnih kuća, prodajnih centara i restorana uz koje prolaže.