Home / Tvrtke i tržišta / BPC 2007.

BPC 2007.

Mijoč o neprihvaćanju prijedloga o mjeri privremene zabrane prodaje T-HT-ovih dionica, u kojemu se naglašava da udruga Potrošač navodi da je ‘predala 42.000 identičnih zahtjeva’, najbolje se vidi odnos prema masovnim tužbama. Prema obrazloženju sutkinje Mijoč riječ je o više pojedinačnih tužbi prema kojima se treba odnositi otprilike jednako kao i prema jednoj tužbi.

Odvjetnik Mladen Dragičević, jedan od pravnih zastupnika udruge Potrošač, u postupku radi privremene zabrane prodaje T-HT-ovih dionica rekao je sljedeće: – Nakon završene rasprave na ročištu u povodu našega prijedloga privremene zabrane prodaje T-HT-ovih dionica bilo je rečeno da će se presuda naknadno dostaviti nakon što se napiše. A zatim smo mi kao zastupnici zajedno sa svojim klijentima mogli slušati na vijestima i čitati na portalima i u novinama da će presuda biti priopćena odmah sutradan. To znači da su novinari znali ono što mi i naše stranke nismo. A to najbolje govori o tome u kakvu su položaju stranke u takvim postupcima kad se suočavaju s državom i moćnom kompanijom – naglasio je.

O nejednakom položaju masovnih tužitelja i tuženih državnih institucija i moćnih kompanija na sudu govorila je i odvjetnica Doris Košta: – Nerijetko stranke u sporu nisu u jednakom položaju. S jedne strane imate moćne kompanije ili državne institucije s velikim pravnim, financijskim i ostalim potencijalima, a s druge možda više pojedinaca, ali s neusporedivo malim potencijalima. Ne mislim da bi sud u početku spora morao biti pristran u korist slabije strane sve dok se strane u sporu prema njegovoj ocjeni ne izjednače, ali morao bi biti nepristran jednako prema svim stranama u sporu. No kod nas je češće da se sud u početku stavlja više u zaštitu interesa onoga od kojega se nešto traži. Kad se malo bolje pogleda masovne tužbe u kojima sam zastupnik, vidi se da su tužena ministarstva ili neke velike državne tvrtke, pa sud smatra da nije dobro suditi na njihovu štetu jer će to ujedno biti na štetu poreznih obveznika, a bit će i reagiranja iz Ministarstva pravosuđa – istaknula je.

Ilija Rkman iz udruge Potrošač rekao je da je održano i savjetovanje stručnjaka o masovnim tužbama. Prema njemu, na tom se savjetovanju ustvrdilo da postoji više vrsta masovnih tužbi: udružena tužba, tužba radi zaštite kolektivnih interesa potrošača i tužba u kojoj se zastupa više osoba, odnosno ‘class action suit’. – Svemu je prethodio postupak koji smo pokrenuli pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti naplate tzv. telefonske preplate, koja se iskazivala u starim računima za fiksne telefone. I Ustavni je sud donio odluku o poništenju telefonske preplate kao dijelu računa. No nedugo nakon toga, pri prihvaćanju novog Zakona o telekomunikacijama, preplata je formalno preimenovana u mjesečnu naknadu i tako je zakonodavna vlast vjerojatno na poticaj moćnog lobija izigrala odluku Ustavnog suda i zanemarila interese 45 tisuća građana u čije smo ime pokrenuli postupak na Ustavnom sudu – istaknuo je Rkman.

Očito će se i u Hrvatskoj morati brzo razriješiti jesu li masovne tužbe ‘zbroj identičnih tužbi’ o kojima sud treba odlučivati isto kao da je riječ o samo jednoj tužbi ili se o takvim tužbama, zbog toga što se njima zahtijeva zaštita prava ili interesa mnogo građana, mora odlučivati drukčije nego o pojedinačnim. U postupcima na osnovi pojedinačnih tužbi odlučuje se, u pravilu, o iznimkama, a u postupcima na osnovi masovnih tužbi o pojavama koje pogađaju prava i interese mnogo građana, u Hrvatskoj i nekoliko desetaka tisuća.