Jadranska banka dokapitalizira se po cijeni osam puta nižoj od tržišne

Jadranska banka je prva institucija koja se odlučila na povećanje dopunskoga kapitala, što znači da se dio uplaćenog iznosa vjerojatno neće pretvoriti u kapital, nego će ostati depozit.

Jadranska banka godinama je poznata po svojoj zatvorenosti, o kojoj se samo znalo da njenih najvećih 11 dioničara, pretežno domaćih, ne želi banku prodati strancima iako je, kao i sve manje i srednje domaće banke, bila na meti stranih banaka.

Nedavno je privukla pozornost objavom povećanja dopunskoga kapitala od 72,8 milijuna kuna. To je neobično zato što je riječ o povećanju dopunskoga kapitala, što nameće dvojbu hoće li se uistinu uplaćeni novac od dioničara pretvoriti u dionice ili će, pak, to biti omogućeno samo nekim dioničarima. Naime, poziv za sudjelovanje u dokapitalizaciji dobili su svi dioničari, proporcionalno udjelu koji sada imaju u banci. No iako u pozivu stoji da pravo na upis imaju dioničari, ipak su ga dobili i zaposlenici banke, među kojima ima i onih koji dionice banke nemaju. Tako su, primjerice, kao što se čuje, iznosi do kojih se može obaviti dokapitalizacija od, primjerice, 500.000 kuna za članove Uprave, 250.000 za direkture odjela do 100.000 za rang ispod itd.

Da bi im olakšala prikupiti taj novac, banka im je ponudila odobrenje kredita do 30.000 kuna. No mnogi su osim kredita uspjeli prikupiti i dodatni novac, zbog čega je banka najavila smažnjenje novčanih udjela prvotno obećanih za upis zaposlenicima. Do koje će im se točno razine smanjiti upis trebalo bi biti jasno sredinom studenoga. No ni s manjim uplaćenim iznosom zaposlenici ne bi trebali biti nezadovoljni s obzirom na to da se upis obavlja po nominalnoj cijeni dionice od 2.000 kuna. To je od sedam do osam puta manje od tržišne cijene dionice Jadranske banke na burzi.

Tako je, primjerice, ove godine, nakon objave o dokapitalizaciji, dionica banke dosegla i cijenu od 20 i pol tisuća kuna. No ubrzo je snižena nakon što je stiglo objašnjenje o dokapitalizaciji u kojem stoji da je riječ o povećanju dopunskoga kapitala u kojemu će sudjelovati samo dioničari banke. I ovaj je tjedan vrijednost dionice pala na 16-ak tisuća kuna, a razlog je upravo u niskoj cijeni po kojoj će se izvršiti dokapitalizacija.

Dokapitalizacija po nominalnoj vrijednosti mnoge je sudionike tržišta već potaknula na različita nagađanja, ako Jadranska banka u tome nije osamljeni slučaj. Primjerice, isto su svoje-dobno napravili Uljanik plovidba ili Valamar ponudivši također dioničarima upis dionica po nominali. No bilo je i loših primjera, kao u slučaju tvrtke GP Krk, gdje je dokapitalizacija omogućena samo jednoj osobi, i to za 380 kuna iako je tržišna cijena dionice bila 2.600 kuna. Ali zbog nemogućnosti ravnopravnog sudjelovanja svih dioničara u dokapitalizaciji ista je tvrtka dobila tužbu. Zato se na dokapitalizaciju na način kako je provodi Jadranska banka, da svim dioničarima, sadašnjima i zaposlenicima, daje mogućnost sudjelovanja u njoj, gleda vrlo pozitivno. Jedina je novost u slučaju Jadranske banke što je riječ o povećanju dopunskoga kapitala, dakle, kapitala koji uz osnovni čini jamstveni kapital banke.

Iako mnogo sudionika tržišta hvali inovativnu dokapitalizaciju koju provodi Jadranska banka, ipak već postoje i sumnje u namjere takve dokapitalizacije. Primjerice, već zbog toga što bi se moglo dogoditi da većinski dioničari upišu iznose koji im prema visini sadašnjeg udjela pripadaju, a da onda manjinski ne dobiju mogućnost upisa koji im pripada. Zato i postoje tvrdnje da je cilj te dokapitalizacije jačanje položaja najvećih dioničara, koji će i najviše zaraditi s obzirom na razliku između nominalne i tržišne cijene.

S druge strane, postoje i tvrdnje da takvom povoljnom kupnjom najveći dioničari žele jeftino kupiti dionice i skupo ih prodati. Nagada se naime, da već postoji strani kupac koji bi preuzeo banku.

Nadalje, s obzirom na to da je riječ o povećanju dopunskoga kapitala, sumnja se i da se dijelu dioničara uplaćeni iznos neće pretvoriti u kapital, to jest da je riječ o ulaganju u hibridni kapital, odnosno depozit na neki rok – da će se uplaćeni iznos u dionice pretvoriti samo najvećim dioničarima, a manjinskim ili, pak, zaposlenicima ostati depozit. Naime, i u pozivu dioničarima stoji početna rečenica u kojoj se kaže da se uplata novca u dopunski kapital može u cijelosti ili djelomično uplatiti u temeljni kapital Društva. Za depozite koji se neće pretvoriti u kapital predviđena je i isplata kamate od četiri posto na godinu. No rok nije određen, ali govori se o jednoj godini, nakon čega bi se depozit svima pretvorio u dionice.

Najveći dioničar s udjelom od 9,75 posto je Croatia osiguranje. U tom osiguravajućem društvu kažu da će sudjelovati u dokapitalizaciji Jadranske banke zato što šibenska podružnica CO-a cjelokupno poslovanje obavlja preko te banke i zbog namjere da u sljedećem razdoblju prodaju proizvode na salterima te banke, a radi jačanja bankoosiguranja.

Jedan je od većih dioničara tvrtka Jolly, čiji vlasnik Josip Stojanović kaže da će sudjelovati u dokapitalizaciji u najvećem iznosu koji pripada Jollyju, proporcionalno prema visini sadašnjeg udjela u banci.