Pišu: Hrvoje Mateljić i Vanja Figenwald Ilustracija: Boris Kuk

Aureus Investu, Metronetu, Heraklei, Eurocableu, Adriatica.netu i Akro Objektu na prvi su pogled zajedničke samo dvije stvari: riječ je o uspješnim tvrtkama koje su osnovane nakon 2000. godine. Projekti njihovih osnivača pokazuju, međutim, još neke zajedničke elemente: uzak fokus na svoje tržište, dobre ideje i pravi tajming.

Više od 54 tisuće novih poduzeća osnovano je od 2000. do sredine 2007. godine i sva su formalno poduzeća 21. stoljeća. Iz te velike grupe se, međutim, uspjelo izdvojiti desetak tvrtki koje su u kratkom roku uspjele dostići veliku razinu poslovanja ili su otkrile tržišnu nišu koja dotad nije bila razvijena te su postale prepoznatljiv brend u Hrvatskoj, a neke i u inozemstvu. Iako iz različitih branša, svim odabranim kompanijama zajedničko je da su krenule s idejom ili znanjem i iskustvom stečenim u određenoj djelatnosti te da su bili fokusirane na razvoj svog proizvoda, usluge ili položaja na tržištu. I na kraju je dobar rezultat došao u sedam ili manje godina postojanja.

Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) je think-tank koji se bavi problematikom malog i srednjeg poduzetništva, a Global Entrepreneurship Monitor (GEM) je veliki međunarodni istraživački projekt praćenja i razvijanja indikatora mjerenja poduzetničke aktivnosti, koji vodi konzorcij nacionalnih timova pod vodstvom London Business School iz Londona i Babson Collegea iz Bostona. Nositelj hrvatskoga GEM projekta su CEPOR i Ekonomski fakultet u Osijeku pod vodstvom Slavice Singer. U četiri godine koliko Hrvatska sudjeluje u GEM-u, istraživanje je pokazalo značajan porast broja poduzetnika (s jednog na 30 radno aktivnih osoba 2002. na jednog na 16 osoba). No, istodobno se pokazalo da je Hrvatska na zadnjem mjestu prema postotku poduzetnika koji u biznis kreću zbog prilike, već da se većina novih poduzeća pokreće iz nužnosti odnosno socijalnih razloga.

Osnivačica i vlasnica tvrtke Heraklea Kristina Horbec tip je ‘poželjnog’ poduzetnika odnosno onog koji ne pokreće biznis iz nužde. Ideju za osnivanje prve agencije specijalizirane za mistery šoping je dobila gledajući na bolovanju Oprah Show u kojem je jedna od gošća predstavila upravo tu djelatnost kao svoje zanimanje. Mistery šoping ili tajna kupnja je način kontrole kvalitete usluga na prodajnim mjestima pri čemu se zaposlenici agencije predstavljaju kao kupci i tako iz prve ruke daju ocjene pojedinoj trgovini ili uslužnoj lokaciji. U prvoj godini osnivanja (2002.) prihod Heraklee bio je 100.000 kuna, da bi lani dosegao 1,6 milijuna kuna. Heraklea ima pet zaposlenika i mrežu od 550 tajnih kupaca (uglavnom hronarnih suradnika) te vlastiti softver koji omogućava da se izvješće kupcu može poslati već 24 sata nakon provedene tajne kupnje. Lista zadovoljnih korisnika Herakleinih usluga uključuje mobilnog operatera Tele2, Hotele Maestral, Toyota Croatia, Jolly-JBS, BMW – Tomić&Co., DM-drogeriemarkt i Pet centar. Putem franšiza Heraklea posluje i u Makedoniji, Srbiji, na Kosovu, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Bugarskoj. Kristina Horbec je nakon ideje osam mjeseci istraživala tržište prije nego što je pokrenula tvrtku, ali obično je osnivanje tvrtke rezultat višegodišnjeg iskustva u određenoj branši te tako stečenog know-howa.

Ernest Tolj se s kablovima susreo radeći u poduzeću Commel u vlasništvu svoga oca. Nakon par godina rada u očevoj tvrtki, počeo je uvoziti instalacijske kablove na hrvatsko tržište, a budući da se posao širio 1997. je osnovao i tvrtku u Beču pod nazivom Eurocable Group. Dvije godine kasnije osniva tvrtku Eurocable Zagreb i premješta sjedište Eurocable Groupa iz Beča u Zagreb. Tako smo zapravo prošvercali Eurocable Group na našu listu jer je kompanija osnovana 1999. godine. No, prva tvornica za proizvodnju kablova otvorena je 2001. godine i to je proizvodni početak Eurocablea, a upravo je proizvodnja bila prekretnica koja je dovela do uspjeha kompanije. Druga Eurocableova tvornica za proizvodnju kablova počela je raditi 2003. godine. Gradnju tvornica Tolj je financirao kreditom za koji je kao jamstvo založio obiteljsku imovinu, ali rizik se isplatio: prihodi s 16,3 milijuna eura 2002. godine narasli do 2006. na 53 milijuna eura. Dobit se u istom razdoblju skoro učetverio (s 450 tisuća eura na 1,67 milijuna eura). Teškoća je ipak bilo: na svjetskom je tržištu razvoj Eurocablea pogodio rast cijena bakra, dok u Hrvatskoj tvrtku muče sve dulji rokovi naplate. Unatoč teškoćama, vlasnik Eurocable Grupe namjerava nastaviti model organskog rasta koji je dosad izvrsno funkcionirao.

Krešimir Budinski također je godinama radio u kompaniji koja je proizvodila automobiljska sjeđala prije nego je 2005. osnovao Paulanu, tvrtku za proizvodnju sjedala za automobile srednje i više klase u segmentu kampera, kombi vozila i minibuseva. Iskustvo iz njemačke kompanije Sportscraft iskoristio je za pokretanje proizvodnje u Slavonskom Brodu u kojoj je zaposlio šest radnika i uložio 26 milijuna kuna, od čega je inicijalni kapital od 4,5 milijuna kuna uložio Poslovni inovacijski centar Hrvatske. Paulana je već uspjela dobiti dva višemilijunska ugovora s europskim kompanijama: ugovor o distribuciji sjedala vrijedan 5,2 milijuna eura s njemačkim distributerom Reimom te predugovor s Renaultom za isporuku sjedala vrijednih 57 milijuna eura.

Iskustvo u branši pokazala se uglavnom kao prednost pri osnivanju vlastite kompanije, ali to ne mora uvijek biti slučaj. Know-how je izuzetno važan za poslovni uspjeh, ali postoji jedna mala ‘kvaka’: iskustvo u velikoj kompaniji u kojoj se oslanjate na timove, razvijenu organizacijsku strukturu i hijerahijsku strukturu odlučivanja može biti kontraproduktivno u situaciji kada se takva osoba odluči za pokretanje svoga poslovnog pothvata. Mora znati da će se naći u potpuno drugačijoj situaciji, bez timova, barem u početku, organizacijska struktura se tek razvija i gradi, a odlučivanje je koncentrirano u vlasniku ili malom timu. Ekspertska, proizvodna iskustva izuzetno je važno, kontakti su važni, ali organizacijski kontekst je drugačiji. Literatura o poduzetničkim pothvatima puna je primjera poslovnih promašaja upravo ljudi iz velikih kompanija koji se nisu snašli u kaotičnoj organizacijskoj okolini u kojoj se pokreće novi poslovni pothvat.

Od takvog scenarija bili su sigurni osnivači Adriatica.neta, turističke tvrtke koja je primjer jedne od najboljih internetskih kompanija u Hrvatskoj. Tvrtku je osnovao 2000. godine Marko Vojković s još nekoliko suradnika i to preko svoje informatičke tvrtke Emporio. Ideja je proizašla iz nepostojanja internetske stranice koja bi na jednom mjestu predstavljala kuće, apartmane i sobe za odmor na jadranskoj obali. Velika popularnost stranice nakon pokretanja iznenadila je mladu ekipu, koja je odlučila proširiti asortiman na hotelski smještaj, jedrilice, krstarenje, svjetionike, agroturizam, rent-a-car i ostalo. No, nagli rast i status velike turističke agencije Adriatica.net postigla je akvizicijama, od kojih su najznačajnije bile preuzimanje dubrovačkog Atlasa i slovenskoga Kompasa. Prošle je godine Adriatica.net grupa imala više od 100 zaposlenika, ukupni promet od 340 milijuna eura, 1,3 milijuna putnika je koristilo usluge agencije, a njihove je internetske stranice pogledalo više od 6,5 milijuna posjetitelja.

Prepoznavanje trenda ili perspektivnog tržišta jedna je od najsigurnijih strategija uspjeha. Šanse za uspjeh su još veće ako se na tržište uđe uoči booma, ali kvaliteta koja se nudi tržištu uvijek je ključna. Metronet i Aureus Invest primjeri su kompanija koje su pogodile dobar trenutak ulaska na tržište i to u uvjetima tržišne dominacije velikih konkurenata. Aureus Invest je 2005. bio prvo društvo za upravljanje investicijskim fondovima koje nije bilo u sklopu neke velike investicijske grupe ili bankarske grupacije, dok je Metronet 2006. počeo nudit broadband usluge na djelomično liberaliziranom tržištu fiksnih telekomunikacijskih usluga kojim je (i još uvijek) dominirao T-HT.

Aureus Invest osnovali su Miroslav Jeličić Purko i Kristijan Floričić i to na temelju svojih osobnih uspjeha kao ulagača na burzi. U nekoliko godina prije osnivanja Aureusa postali su poznata imena u ulagačkim krugovima i značajni dioničari u nizu domaćih kompanija. Uspjeh kao individualni ulagači osnivači Aurusa odlučili su ponoviti i kao institucionalni ulagači i u tome uspjeli. Aureus Invest danas upravlja s tri fonda, čija je imovina veća od milijardu kuna.

Među uspješnim tvrtkama osnovanim u trećem tisućljeću je nekoliko primjera da su osnivači bile druge kompanije. Često se nova tvrtka osnivala da bi nadopunjavala osnovnu djelatnost matične tvrtke: primjerice poduzeće Asfalta cesta osnovali su splitski Konstruktor-inženjering i Alpine Bau za proizvodnju asfalta za dionicu Jadranske autoceste koju su gradile te dvije tvrtke. Kompanija se nastavila razvijati i danas ima 70 zapošlenih i dvije asfaltne baze.

Osnivači tvrtke Metronet su također velike domaće kompanije, međutim, motiv je bio isključivo investicijski odnosno iskoristiti najavljenu liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta. Osnivač Metroneta je zapravo Quaeatus Private Equity, otvoren investicijski fond rizičnoga kapitala s privatnom ponudom u koji su ukupno 35 milijuna eura uložile Privredna banka Zagreb, Jamnica, Konstruktor inženjering, Dalekovod, Nexe Grupa, IGH, FIMA Holding, M SAN Grupa i Croatia osiguranje. Questus je do sada na hrvatskom tržištu investirao više od 10 milijuna eura u tri projekta: Metronet telekomunikacije d.d., Tele2 d.o.o. i Hospitalija Trgovina.

Iako Metronet komercijalno nudi usluge tek 18 mjeseci (od lipnja 2006.), dosadašnji prihod iznosi 120 milijuna kuna. Tvrtka je uspješno prodala 120 milijuna kuna vrijednu emisiju obveznica te ove godine dobila kredit od 150 milijuna kuna. Metronet se ispočetka specijalizirao za pružanje širokopojasnih telekomunikacijskih usluga za poslovne korisnike (kojih ima oko 800), a odnedavno nudi usluge i rezidencijalnim korisnicima.

Uz telekomunikacije, jedna od najpropulzivnijih djelatnosti proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj bila je građevinarstvo. Ne čudi stoga da je među uspješnim tvrtkama 21. stoljeća i Akro Objekt, tvrtka osnovana 2000. godine, osnivača i vlasnika Krešimira Milharčića. Građevinska tvrtka sa sjedištem u Zaprešiću bavi se visoko-gradnjom, niskogradnjom i obnovom spomenika kulturne baštine, s referencama od klasične gradnje do obnove Ličke pruge. Osnovan vlastitim kapitalom, sa samo pet zaposlenika, Akro Objekt je u kratkom roku narastao na 52 zaposlenika i postigao prihod od 100 milijuna kuna uz zabilježenu dobit od četiri milijuna kuna. No, možda su bolji pokazatelj strelovita uspona od pukih brojki razne nagrade i certifikati poput Zlatne kune za novoostvarenu dobit i certifikata ISO9000. Nikog ne iznenađuje kada uvjete na svom tržištu nazivaju dobrima, uzimajući u obzir zamah koji su gradnja i industrija građevinarstva uopće uzeli na prostoru cijele Hrvatske.

Tvrtke koje vrlo brzo postignu tržišni uspjeh vrlo su često mete preuzimanja od strane većih konkurenata. Takav je slučaj s tvrtkom Senso Mikro (osnovana početkom 2000.), čijim je spajanjem prošle godine s HGspotom stvorena jedna od najjačih grupacija na području informatičke tehnologije u Hrvatskoj, ali i u Jugoistočnoj Europi. Danas Senso Mikro ima 26 zaposlenika, a u njihovoj ponudi su rješenja upravljanja ispisom ‘pay-per-copy’, mrežna i sistemska rješenja, outsourcing dijelova IT poslovanja te usluga edukacije. Osim toga, Senso Mikro je distributer računala i računalne opreme, ali posebnost te tvrtke jest specijalizacija u području distribucije prijenosnih računala svih vodećih marki i ekskluzivnost distribucije HP iPaq džepnog računala.

Brojke, kao i obično, najbolje demonstriraju nagli rast ostvaren u tom, inače vrlo propulzivnom sektoru informatičke opreme. Prošle je godine Senso Mikro ostvario prihod od 160 milijuna kuna, što je porast od 35,4 posto, ali ono što je daleko impresivnije jest porast dobiti u toj godini od čak 21 posto, čime je tvrtka zauzela 346. poziciju na popisu 500 najboljih kompanija te godine. Podatke za ovu godinu nije bilo moguće dobiti, ali za pretpostaviti je da je riječ o dobrim rezultatima jer tržište još uvijek ne pokazuje znakove zamora. Kada je riječ o njihovim iskustvima s kreditiranjem, odnosno suradnji s financijskim institucijama, suprotno često lošem iskustvu, u Sensu su vrlo zadovoljni, te tvrde da im je omogućeno adekvatno financiranje na svakom koraku, što je sasvim sigurno u velikoj mjeri utjecalo na tako rapidan rast tvrtke, a suradnja se uspješno nastavlja i dalje.

Lista uspješnih kompanija 21. stoljeća mnogo je duža od imena spomenutih u ovom tekstu. Na njoj su i kablovske televizije DCM i Adriatic kabel (sada ujedinjene u B-Net), Ava Production (produkcijska kuća specijalizirana za ‘sapunice’), Natura Croatia (trgovina autohtonim prehrambenim proizvodima), Benetton Croatia (tekstilna tvornica koja je među 10 najvećih hrvatskih izvoznika).

Ekskluzivni Spectator Solis svoju uspješnost je izgradio u području mora i nautike, posebice ekskluzivnim zastupanjem renomiranih svjetskih bendova jahtih poput (Sunseeker, Elan, Elan Power itd.). Lani se našao na 315. mjestu 500 najboljih kompanija ostvarivši prihode od 236 milijuna kuna.

Osim prodaje, servisa, čartera i čarterskog menadžmenta brodova, Spectator Solis nudi i niz drugih komplementarnih usluga poput: registracije brodova, osiguranja brodova, najma posade (skiper, hostesa, kuhar), najma vozila, organizacije transfera, organizacije godišnjih vezova, organizacije aviokarata, hotelskog smještaja itd. Ozbiljnost njihova pristupa poslovanju dokazuje postojanje 24-satne servisne službe dostupne na području cijele jadranske obale tijekom ljeta te postojanje poslovnica u Ateni, Beogradu, Budimpešti, Bukureštu, Kijevu, Ljubljani i Varni.

Godinama limuna stručnjaci nazivaju kritično razdoblje za preživljavanje start-up poslovnog pothvata između druge i treće godine od pokretanja biznisa. Tvrtke 21. stoljeća su ne samo preživjele, nego su se upravo u tim ‘limunskim godinama’ dokazale na tržištu.