Osiguravatelji predlažu da se tvrtke oslobodi plaćanja poreza za mjesečne uplate svojim radnicima od 150 ili 200 kuna, što bi sasvim sigurno dalo krila tom dijelu fondovske industrije.
Nakon što je Vlada smanjila poticaje za stambenu štednju na 15 posto, odnosno na najviše 750 kuna na godinu, pao je interes građana za taj oblik štednje. Prijašnje procjene stručnjaka za tu tematiku pokazale su da je većina ulagača štedjela u stambenoj štedionici, a glavni motiv za to bili su stimulativni državni poticaji. Kad su oni izostali, ljudi su se prebacili u druge vode, a u tom su sustavu ostali samo oni koji su se vezali uz prije ugovorene rokove. Vjeruje se da je izostanak poreznih olakšica poslodavcima glavni razlog da jedan važan oblik štednje, ulaganje u treći mirovinski stup, nije imao očekivane razmjere.
Podaci otkrivaju da je u zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove iz trećeg stupa uključeno između 10 i 11 tisuća radnika iz desetak većih tvrtki ili interesnih organizacija (liječnici, novinari) koje su poput Dalekovoda ili Ericssonova otplaće poznate po suštelnosti prema svojim radnicima, ili su pak u toj financijskoj branši (Croatia osiguranje, Raiffeisen) pa svojim primjerom moraju potvrditi isplativost ulaganja. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi privukli su stotinjak tisuća članova, a upućeni kažu da su zanemarive uplate tvrtki i poslodavaca, već je riječ o inicijativi građana. Već petu godinu za redom tri različite grupacije, privatni mirovinski fondovi, poslodavci i sindikati, traže od Vlade da poslodavcima uvede porezne olakšice za ulaganje u treći stup i dobrovoljne mirovinske fondove. Od prošlog ljeta tom su se zahtjevaju priključili i osiguravatelji, ali su ga malo modificirali predloživši da se olakšica proširi na ulaganje u treći stup ili životno osiguranje. Njihov je prijedlog da se tvrtke oslobodi plaćanja poreza za mjesečne uplate radnicima od 150 ili 200 kuna, što bi sasvim sigurno dalo krila tom dijelu fondovske industrije u sadašnjosti, ali i sigurnije isplate u budućnosti. Poslodavci kažu da bi prihvatili tu vrstu obveze i stimulacije prema radnicima kada bi ona bila neoporeziva, pogotovo kad bi sindikati popustili u kolektivnim pregovorima na nekom drugom području.
Ni sada se ne može reći da vlast nema razumijevanja za suvremene trendove u štednji i potrebu da se potakne štednja za starost, jer građanima koji sami štede u zatvorenim fondovima, odnosno trećem stupu, dodaje 25 posto poticaja. Velika je to stimulacija, koju rame uz rame prate slični poticaji u drugim državama. Za razliku od obveznoga mirovinskog osiguranja iz prvoga ili drugog stupa, treći stup mirovinskog osiguranja dobrovoljan je i u njemu mogu štedjeti svi građani stariji od 18 godina, bez obzira na to jesu li zaposleni.
