Budućnost kakvom je vide alternativni operateri

Hrvoje Lovrić, direktor Korporativnih komunikacija Optima Telekoma: Do kraja godine strategija Optima Telekoma koncentrira se na izgradnju tržišnog udjela prodajom osnovnih usluga telefonije privatnim korisnicima (CPS), razvijenijih telekomunikacijskih usluga poslovnim korisnicima i razvoj položaja na tržištu širokopojasnog interneta. Za pet godina, odnosno nakon što ostvari željeni opseg (broj korisnika) i kad se potpuno ostvare rješenja potrebna za veleprodaju, posebno odmatanje lokalne petlje (LLU), Optima će poboljšati marginu iznajmljivanjem kapaciteta, migracijom/prijelazom postojećih korisnika CPS-a na vlastitu infrastrukturu, prodajom usluga širokopojasnog interneta postojećim korisnicima CPS-a uz istodobno proširivanje vlastite infrastrukture. Kad tržište postane zrelo (od 2010. do 2012.), Optima će nastaviti širiti prodajne aktivnosti i povećavati zaupljivost na tržištu uz pomoć novih mogućnosti kao što su IPTV i napredne usluge za poslovne korisnike.

Sanja Aralica, voditeljica Marketinga Iskon Interneta: Cilj nam je ostati najveći alternativni pružatelj broadband usluga koji, koristeći se mrežom nove generacije, pruža napredne i inovativne telekomunikacijske usluge privatnim i poslovnim korisnicima. Svoju strategiju i dalje temeljimo na drukčijem pristupu tržištu, bliskom krajnjem korisniku i njegovim stvarnim potrebama.

Hrvoje Lapić, voditelj Strategije i razvoja H1 Telekoma: Na temelju konkretnih pokazatelja H1 Telekom očekuje da će do kraja godine imati više od 85.000 korisničkih linija i da će konsolidirati i ojačati svoj tržišni položaj. Tvrđa se vrlo intenzivno priprema za sljedeću godinu u kojoj izlazi s novim i proširenim proizvodima ADSL 2+, Dual Play i ostalim proizvodima i uslugama u svim većim gradovima RH. Za pet godina vidimo se kao prvi alternativni operater kad je riječ o broju rezidencijalnih korisnika i očekujemo da ćemo s uslugom ADSL-a biti dostupni u 50 posto kućanstava.

Jasminka Frančić, koordinatorica u Marketingu Amis Telekoma: Potkraj ove ili početkom sljedeće godine planiramo uvesti uslugu triple-play, kojom ćemo svojim korisnicima omogućiti da se uz pomoć jednoga priključka koriste svim suvremenim širokopojasnim uslugama – internetom, telefonom, TV-om i ostalim dodatnim Amisovim uslugama.

Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća HAT-a: Primarni zadatak Agencije je zaštita potrošača, a zatim zaštita fer tržišne utakmice na telekomunikacijskom tržištu, bez koje nema ni zaštite potrošača. U Agenciji smo osnovali Odsjek za zaštitu prava krajnjih korisnika. Operateri ne posvećuju dovoljno pozornosti tomu, stoga smo oformili odsjek koji će se baviti samo time. Ni Vijeće korisnika, a ni mi, ne možemo utjecati na već izdane račune, pomirba korisnika i operatara ne djeluje, ali određenu zaštitu možemo propisati općim uvjetima, pa smo tako uveli limit računa. Morali smo djelovati unaprijed zbog širenja broadbanda, zbog kojega upravo zbog brzine veze potencijalni virus ili trojanac može prouzročiti mnogo veće troškove nego što je to danas slučaj.

Od 15 tvrtki koje imaju dozvolu za to kao alternativni operater nepokretne telefonije radi ih devet. Prema broju korisnika najbolji među njima su Optima, Metronet, Portus, Amis i Iskon. No kabelski operater B.net, nastao nakon kupnje kabelskih operatera DCM-a i Adriatic kabela, ima bazu od 90.000 korisnika i sada radi na tome da im ponudi i nepokretnu telefoniju. Gaćina hvali nešto što je u nas još u povojima, a to su lokalni operateri. Tako na tržištu fiksne telefoni nije, odnosno pristupa internetu, ističe primjer zaprešičkoga Primate, a kao koncesionara bežičnog pristupa internetu WiMaxa medimurski Novi-Net, koji je prvi koncesionar što je počeo raditi na toj tehnologiji, ali je dobio koncesije za WiMax u još četiri županijama.

Gaćina objasnio je i zašto je važno poticati uvođenje širokopojasnog pristupa internetu i u ruralnim krajevima. Do danas nijedna vlast nije radila sustavno na stvaranju uvjeta za povratak na selo. Jedina je iznimka britanska pokrajina Walles u kojoj je 600.000 ljudi otišlo na selo i radi kod kuće, pa se tako štedi na energiji, odjeći, prijevozu, a i zrak ostaje čist. Na pitanje zašto je u natječaj za uvođenje broadbanda u područja pod posebnom državnom skrbi uključena i itekako urbanizirana Mokošica, dubrovačka stambena četvr, odgovorit će da je to Vladina odluka na koju ne može utjecati, a da je HAT samo tehnički sudjelovao u pripremi natječaja.

Natječaj za uvođenje širokopojasnog pristupa internetu u zabačene brdsko krajeve, područja pod posebnom državnom skrbi i na otoku, konkretno u 19 otočkih škola, financira se iz viška koji ostvaruje HAT. Taj je višak, kaže Gaćina, do sada veći od 70 milijuna kuna pa će HAT, prema Vladinu odobrenju, graditi svoju zgradu jer se sada nalazi u unajmljenim prostorima u Jurišićevoj.