Konkurenti

U Savskoj 31 u Zagrebu smještena je Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. (AKD) koja jedina u Hrvatskoj ima zaokružen proces proizvodnje pametnih kartica – od tiska na tijelo kartice do personalizacije čipa.

Prije petnaestak godina tvrtka Giesecke&Devrient iz Münchena prodala je prvih 300 SIM kartica finskom mobilnom operatoru Elisi. Nitko nije ni pomišljao da će uz pomoć te kartice komunicirati 80 posto osoba u Europi. Minijaturna kartica s čipom čije je ime skraćenica engleskog naziva modula za identifikaciju pretplatnika (eng. Subscriber Identification Module) i koja se umeće u mobilne telefone postala je najuspješnija vrsta pametnih kartica, diljem svijeta prodanih u više od pet milijardi primjeraka.

Pametna kartica (engl. smart card) je prihvaćeni naziv za plastičnu karticu veličine kreditne kartice s integriranim čipom koji može biti zalihepljen na njeno tijelo (kontaktna kartica) ili ugrađen u nj (beskontaktna kartica). Beskontaktna kartica imaju antenu koja služi za komunikaciju s čitačem, a kontaktne za tu svrhu imaju kontakte na tijelu. Čip pametne kartice je samostalno mikroračunalo sa svime, i procesorom i memorijom.

Taj je mali, ali ‘čudotvorni’ komad plastike svoju široku primjenu, osim u telekomunikacijama (GSM SIM kartice, pre-paid scratch-off bonovi, kartice privrženosti korisnika i pretplatnika), danas pronašao u doista mnogim aspektima poslovanja i života – od države (osobne iskaznice, vozačke dozvole, osnovno zdravstveno osiguranje) preko banaka i financijskih institucija (kreditne kartice, debitne kartice, kartice za bankomat, kartice za autorizaciju pristupa uslugama internetskoga bankarstva) do osiguranja (dopunsko zdravstveno i mirovinsko osiguranje). Nalazimo je i u prijevozu (pokazi i karte u javnom prijevozu), u trgovini i uslužnim djelatnostima (kartica privrženosti kupaca [engl. loyalty], kartice pogodnosti [popusti], kreditne kartice trgovačkih organizacija), u kulturi i obrazovanju (ID kartice studenata i učenika, članske kartice u knjižnicama). Ima ih i u turizmu i ugostiteljstvu (magnetne kartice za ulaz u hotelske sobe, frequent flyer programi, privjesci za prtljagu, kartice pogodnosti i privrženosti turista), sportu (članske iskaznice sportskih klubova, godišnje ulaznice, igračke i sudačke licencije, licencije za rodnje, lov, ribolov) te u različitim vrstama udruženja (članske iskaznice, ID kartice za kontrolu pristupa).

Službeni podaci pokazuju da je u Republici Hrvatskoj do kraja 2006. izdano više od 7,000.000 bankarskih kartica. To bi značilo da svatko od nas ovoga trena u svojoj lisnici ima bar jednu pametnu karticu. Impresivno, zar ne?

Kroz povijest su uspostavljeni različiti standardi za rješavanje problema kompatibilnosti kartica različitih proizvođača. Prvi standard bio je ISO-7816, koji je izdala Međunarodna organizacija za standarde 1987. Prije toga su proizvođači kartica i CAD uređaja imali svoje standarde za te kartice i uređaje koji nisu bili kompatibilni s karticama i uređajima ostalih proizvođača. Sa standardom ISO pametne kartice različitih proizvođača mogu komunicirati istim protokolom. Fizička obilježja jednaka su za sve kartice i propisani su standardom, kao i položaj kontakata, protokol te sadržaj poruka pri razmjeni podataka. Ti standardi osiguravaju da kartice koje je proizveo jedan proizvođač mogu prihvatiti CAD uređaji (čitači) drugog proizvođača.

Jedina hrvatska tvrtka koja je certificirana i opremljena za kvalitetnu izradu svih vrsta pametnih kartica prema zahtjevima korisnika jest Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. iz Zagreba, koja uz certifikat upravljanja informacijskom sigurnošću ISO 27001:2005 uskoro završava certifikaciju i prema standardu EMV.

Standard EMV jedan je od važnijih za pametne kartice koji su postavile vodeće financijske tvrtke u kartičnom poslovanju Europaya, Mastercarda i Vise. Pokriva elektromehanička obilježja, protokole, podatke te instrukcije koje spaja s bankovnim transakcijama. Cilj EMV ove specifikacije jest da svi sustavi za plaćanje dijele iste POS termi nale (eng. Point of Sales), kao što to čine magnetne kartice i aplikacije za njih. Zbog toga što će se uskoro sve bankovne magnetne kartice mijenjati pametnim karticama, taj standard osigurava da nove bankovne pametne kartice budu kompatibilne s bankovnim transakcijskim sustavima. Zahvaljujući njemu sve bankovno orijentirane pametne kartice bit će kompatibilne jedna s drugom kao i prijašnje (dosadašnje) magnetne kartice. Fleksibilnošću standarda EMV bankama je dopušteno da dodaju svoje opcije i specijalne potrebe u platni sustav pametnih kartica.

U cjelokupnoj hrvatskoj proizvodnji papirne ambalaže Dunapack sudjeluje s otprilike 24 posto s obzirom na to da se od 30 tisuća tona ambalaže, koliko se proizvode u zabočkoj tvornici, čak 55 posto plasira na inozemna tržišta, u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Mađarsku i Austriju.

Svake godine bilježimo velik rast na domaćem i na izvoznim tržištima. Prošle smo godine ostvarili oko 113 milijuna kuna prihoda, a u prvih devet mjeseci ove godine otprilike 110 milijuna – objasnio je Zvonimir Čuljak i dodao da i dalje namjeravaju nastaviti tim tempom.

Potrošnja kartonske ambalaže u Hrvatskoj je 18-ak kilograma po stanovniku, a u Europi je dvostruko veća, stoga smatram da će Hrvatska u sljedećem razdoblju u tom segmentu rasti i približiti se europskom prosjeku – rekao je Čuljak.

U Belišću, s druge strane, priliku za rast vide u primjeni novih zakonskih propisa o ambalaži. Poglavlito se to odnosi na Pravilnik o ambalaži, kojim je propisano da tvrtkama koje prikupljaju stari papir Fond za zaštitu okoliša isplaćuje naknadu od 225 kuna po toni. Zahvaljujući tim naknadama Unijapapir, tvrtka-kći Belišća, ostvarila je 2006. znatno povećanje prihoda – stavka ‘ostali prihodi tvrtke’, u koju su knjižene naknade zaprimljene od Fonda, povećana je s 3,2 na 25 milijuna kuna.

Prema intenzivnijem prikupljanju papira i njegovoj preradi okrenuta je i PAN – papirna industrija, ali i uz to vlasnik te tvornice Marinko Mikulić namjerava s partnerima uložiti u gradnju tvornice celuloze i papira. Iako je prvo bilo zamišljeno da će se tu tvornicu graditi u Sisku, zbog buke koja se digla oko toga prije godinu dana još nije odlučeno gdje će se graditi.

U PAN-ovoj orijentaciji daje se prioritet razvoju nove industrije celuloze, industrije kartona i pakirnih papira. Bez obzira na vrlo povoljne mogućnosti u Hrvatskoj, za sada ne postoji industrija celuloze, a upravo bi ona znatno povećala cijeli hrvatski izvoz. Omogućila bi i daljnji razvoj proizvodnje i prerade papira uz povoljan utjecaj na porast zaposlenosti i trgovacu bilancu – naveli su u PAN-u.

Kad je riječ o investicijama, u Istragifici, koja se za razliku od gore navedenih tvrtki ne bavi transportnom, nego komercijalnom ambalažom i u tom segmentu drži 50-ak posto tržišta, navode da su u posljednje vrijeme najviše investirali u grafičku tehnologiju i tehniku.

Najviše ulažemo u tiskarske kapacitete, ali i prateću tehniku. Velik je napredak postignut u pripremnim segmentima računalne obrade podataka i digitalizacije. Mnogo smo uložili u novu tvornicu u Kanfanaru. Među ostalim, tu je i šesterobojni ofsetni stroj KBA Rapida 105/6+L, koji nudi mogućnost tiskanja u konvencionalnoj tehnici, tehnici Hy-Bryte te UV-u. Nabavljen je i novi automatizirani stroj za toplotni nanos folije u istom formatu – rekao je Kancelir i dodao da Hrvatska u ovoj branši tehnološki nipošto ne zaostaje za inozemnom konkurencijom.

Sudeći prema njegovim riječima, plasman proizvoda u inozemstvu i dalje je jedini način za daljnje širenje hrvatskih tvrtki.

Tržište ambalaže je po svojoj definiciji tržište proizvoda industrijske potrošnje, izvedene iz potražnje za osnovnim proizvodima. Bez daljnjeg rasta industrije i proizvodnje osnovnih proizvoda smještene u Hrvatskoj situacija se neće uvelike poboljšati. Stoga je orijentacija na izvoz neizbježna i nužna. Visokokvalitetna ambalaža, kakvu proizvodimo, ima svoje mjesto i poziciju i na stranom tržištu. Naravno da se ondje susrećemo s kvalitetnom konkurencijom, a u posljednje vrijeme sve više i s konkurentskim tvrtkama iz Istočne Europe. S obzirom na to da su glavni dobavljači repromaterijala dislocirani, kritične su točke na koje se mora utjecati tehnološki napredak, produktivnost te organizacija procesa – smatra Kancelir.