Makropokazatelji

Nakon srpnja ukupni je dug opće države, koji se sastoji od duga srednje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, bio 103,4 milijarde kuna. Istodobno je javni dug s uključenim državnim jamstvima i HBOR-ovim dugom bio 122,6 milijardi kuna. U odnosu na kraj prijašnjeg mjeseca bilježimo smanjenje od 837,2 milijuna kuna, a u usporedbi s krajem srpnja 2006. povećanje je bilo 4,84 milijardi kuna (četiri posto). S obzirom na to da je nominalni rast duga bio sporiji od nominalnog rasta BDP-a, smanjuje se udjel javnog duga u BDP-u. Posljedica povoljnih kretanja u državnom proračunu bilo je znatno smanjenje duga srednje države na mjesečnoj razini, koji je pao na najnižu razinu u posljednjih 14 mjeseci. Tako je potkraj srpnja dug srednje države bio 86,6 milijardi kuna, odnosno 1,15 milijardi kuna manje na mjesečnoj razini. Smanjenje je pritom u cijelosti prouzročeno smanjenjem inozemne komponente duga (više od dvije milijarde kuna) jer se država u promatranom mjesecu na domaćem tržištu zadužila dodatnu milijardu kuna.

Tijekom rujna Hrvatska je izvezla robe vrijedne 747,1 milijun eura, a uvoz je istodobno premašio razinu od 1,5 milijarde eura. U odnosu na prošlogodišnji rujan bilježimo relativni rast robog izvoza od 6,9 posto, a uvoz je ostvario rast od šest posto. Tijekom rujna Hrvatska je u robnoj razmjeni s inozemstvom ostvarila deficit od 754,4 milijuna eura, što je 5,1 posto više nego u istom mjesecu 2006. Kumulativno, od početka godine robni je izvoz vrijedan 48 milijardi kuna (6,5 milijardi eura), a uvoz 101,7 milijardi kuna (13,9 milijardi eura).

U usporedbi s istim razdobljem prijašnje godine vrijednost izvoza i u kunsim i u eurskim iznosima veća je od međugodišnjeg rasta uvoza (10,3 prema 9,7 posto u eurima te 10,8 prema 10,1 posto u kunsim iznosima). Zbog primjetno više baze robog uvoza deficit robne razmjene i u ovom je razdoblju povećan više od devet posto i iznosi 53,7 milijardi kuna ili 7,3 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 47,2 posto (u istom razdoblju bila je 46,9 posto).

Podaci o bonitetu na temelju upita postavljenih u razdoblju od 29. 10. 2007. do 2. 11. 2007.

Hrvatske tvrtke utjeruju dugove iz Njemačke, Slovačke i Poljske. Prošli se tjedan u naplati potraživanja 17 posto povećao broj slučajeva hrvatskih tvrtki kojima su dužnici iz stranih zemalja (Njemačka, Slovačka i Poljska). Povećao se i broj slučajeva naplate iz Hrvatske za Srbiju (22 posto) i iz Srbije za Hrvatsku (18 posto), što je logično s obzirom na Cofaceovo otvaranje uređa u Srbiji.