Home / Edukacija i eventi / Piše: Dragana Radusinović

Piše: Dragana Radusinović

Dana 27. listopada, kad je na snagu stupio Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, u Hrvatskoj je u magistre struke promovirano više od 350 tisuća ljudi. Sedmi stupanj obrazovanja (VSS) preimenovan je u titulu magistra struke da bi se stečena prava VSS-ovaca izjednačila s budućim diplomantima magistarskog studija prema bolonjskom procesu. Tako su oni koji su nakon fakulteta dodatnim obrazovanjem stekli titulu magistra struke zapravo obespravljeni i moguće je da će tužiti državu. Ekonomski je, pak, najzanimljivije pitanje plaća novopromoviranih magistara struke, a to su svi ljudi koji su završili fakultet. Za magisterij struke stečen na stranom sveučilištu koji je priznat u Hrvatskoj zaposlenik državnih službenika i druga materijalna prava državnih službenika nije u ingerenciji ovog ministerstva – kažu u Primorčevu ministerstvu.

Objašnjavaju da akademski stupanj magistar struke, propisan Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, nije jednak akademskom stupnju magistra znanosti koji je postojao za vrijeme dok je na snazi bio Zakon o visokim učilištima i stoga, kažu, magistri struke nemaju pravo na dodatak na plaću.

No ponovno smo u začaranom krugu jer se za magisterij struke stečen na stranom sveučilištu dobiva dodatak na plaću, a takva titula stečena na stranom sveučilištu nerijetko se u Hrvatskoj priznavala kao magisterij znanosti jer se nije mogla drukčije nazvati i podrazumijevala je dodatak na plaću. Postavlja se i pitanje hoće li biti razlike u plaći između magistara struke i prvostupnika prema bolonjskom procesu. Naime, ako magistri struke nemaju pravo na dodatak na plaću, logično bi bilo da prvostupnici imaju manju plaću. Tu logiku potvrđuju i u Primorčevu ministerstvu.

  • Akademski nazivi stječu se nakon završetka različitih stupnjeva obrazovanja pa će stoga i postojati razlika u plaći između sveučilišnih prvostupnika/stručnih prvostupnika i magistara određene struke – kažu i na osnovi Liderova pitanja zaključuju da Hrvatskoj zasigurno treba novi posebni zakon kojim će se urediti plaće i druga materijalna prava državnih službenika koji treba biti usklađen s dva zakona koji reguliraju razine obrazovanja i akademskih i stručnih naziva te akademskih stupnjeva.