Home / Biznis i politika / Sve naše nagrade

Sve naše nagrade

Priznanja, plakete i diplome koje dodjeljuju HAZU, HGK i njegove županijske podružnice, hrvatski gradovi i sajamske priredbe, mediji, ministarstva pa i predsjednik Republike Hrvatske… nepresušan su izvor nadahnuća hrvatskim tvrtkama.

Prijed sedam godina urednici britanskog časopisa The Independenta uočili su nešto što se gotovo svim Britancima dotad činilo nevažnim: s ulica Londona nestali su vrapci. Tajanstveni fenomen pogodio ih je to više što su te živahne i otporne ptice i dalje zviždujale Parizom, Bečom, Londonom, gradovima gotovo jednako onečišćenima kao njihova metropolija. Umjesto da pokušaju ponovno naseliti vrapčice, raspisali su natječaj i ponudili nagradu u protuvrijednosti od otprilike 52.500 kuna pojedincima, tvrtkama i ustanovama koji bi objasnili zašto su ih napustile ptice poznate pod imenom Passer domesticus. Unatoč tisućama pisama čitatelja, nisu dobili pravi odgovor na pitanje, ali su zato potvrdili svoje sumnje da je mnogima najvažnija nagrada.

Bez obzira na to je li riječ o daru uz časopis, pohvali, manje ili više vrijedno nagrada i tomu jesu li ih zaslužili napornim radom ili pukom srećom, u ljudskoj je prirodi da svatko pokuša za sebe prigrabiti malo toga dodatnog neočekivanog veselja. Isto vrijedi i za pojedince i za ozbiljne organizacije kakve su danas kompanije. U korporativnoj kulturi postalo je uobičajeno raspisivanje nagradnih natječaja da bi se pokazalo kako se ozbiljno promišlja o lokalnoj zajednici i općem dobru, ali, isto tako, nagrade koje su same dobile tvrtke danas ističu na etiketama svojih proizvoda, u reklamnim kampanjama i svakodnevnoj komunikaciji s možebitnim suradnicima. Hrvatska nije iznimka.

Nagrade, priznanja, plakete i diplome koje dodjeljuju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora i njezine županijske podružnice, hrvatski gradovi i sajamske priredbe, mediji, ministarstva pa i predsjednik Republike Hrvatske neposuđan su izvor zadovoljstva, a i nadahnuća hrvatskim tvrtkama i menadžerima. Doduše, mnogi se njima sramežljivo služe pa je nemoguće dobiti pravu sliku o tome tko je u Hrvatskoj što dobio. U gotovo svima među tri stotine najmoćnijih kompanija s kojima smo kontaktirali tvrde da im je od bilo kakvih nagradnih natječaja važnije priznanje koje dobiju od svojih potrošača. Nekima je, k tomu, od svih osvojenih nagrada najvažnija zahvalnica sadašnjih i bivših zaposlenika, neki ističu svoj doprinos unapređenju lokalnih zajednica i titule najpoželjnijih poslodavaca, ali većina kompanija ponajviše se, čini se, ponosi cehovskim i medijskim priznanjima i znakovima Izvorno hrvatsko, Hrvatska kvaliteta, a i Superbrands.

Nisu imune ni na međunarodne natječaje pa sve više kompanija, a osobito agencija, hrabro sudjeluje i na najprestižnijim svjetskim nagradnim natječajima. Nije im teško platiti kotizaciju od nekoliko stotina eura jer su svjesne da će im titula najuspješnije (u bilo kojoj kategoriji) i te kako pomoći u dobivanju novih poslova na međunarodnom tržištu.

No na međunarodnom je tržištu postalo ubičajeno i da svako priznanje za uspjeh ima svoj ekvivalent na suprotnoj strani. Jednako kao što Oscar ima svoje Maline, tako i poslovne nagrade dobivaju svoju protutežu. Doduše, njima se nitko ne hvali, ali ostavljaju ružnu mrlju na poslovnom putu. Trenutačno, primjerice, traje natječaj Europske unije za najgoru europsku nagradu za lobiranje. Među 28 su kandidata glavni favoriti za njezino osvajanje kompanije BMW, DaimlerChrysler i Porsche zbog svoje ‘panične reakcije’ protiv uvođenja kontrole emisije ugljičnog dioksida u europski zrak.