U Hrvatskoj su sektorski fondovi na čekanju

Danas na burzi na dan ima i nekoliko tisuća transakcija, a prije deset godina bilo je normalno da ih se proveđe tek desetak, kaže Zoran Ilić, član Uprave Ilirika Investmentsa. Hrvati, kao što je pokazala i nedavna grozničava kupnja T-HT-ovih dionica, sve više svoju uštedevinu ulažu u tržište kapitala. Prema Hanfinu izvješću za rujan, prosjek ulaganja u investicijske fondove po stanovniku iznosi preko 800 eura, a 29 dioničkih fondova i fond menadžera koji se brinu o povećanju imovine imaju puno ruke posla u vezi s ostvarivanjem velikih dvoznamenkih prinosa koje očekuju mali ulagači. Jedan je od hrvatskih fond menadžera, koji upravlja s dva dionička i jednim mješovitim fondom u kojima 70 posto uplata čini novac malih ulagača, i član Uprave Ilirike Investmentsa Zoran Ilić.

Ilić se dionicama počeo baviti prije 12 godina naporedno s razvijanjem Zagrebačke i Varaždinske burze, a danas je odgovoran za vođenje portfelja društva. Hrvatsko tržište kapitala danas je u odnosu na kraj devedesetih godina mnogo likvidnije. Iz današnje perspektive, kada na burzi na dan ima približno nekoliko tisuća transakcija, mnogima ne bi bilo moguće zamisliti da je tijekom ’97 ili ’98 godine bilo normalno da se na Zagrebačkoj burzi na dan provede tek desetak transakcija – ističe Ilić.

Iako se u Hrvatskoj u posljednje tri godine intenzivirala fondovska industrija, Ilić smatra da još ima prilike za otvaranje novih fondova koji će se uskoro morati sve više razlikovati od konkurencije. Ipak, prema njegovoj procjeni, hrvatsko tržište još nije spremno za otvaranje sektorskih fondova kao što je to slučaj u svijetu.

Fondovi kojima Ilić upravlja specijalizirali su se za tržišta izvan hrvatskih granica i pokrivaju područje Jugoistočne Europe i Jugoistočne Azije, a najnoviji Azijski tigar osnovan je prije pet mjeseci. Pri planiranju otvaranja takvog fonda najprije treba napraviti dobru makroekonomsku analizu zemalja u koje se namjerava ulagati, vidjeti predviđanja stranih analitičara i razmijeniti iskustva s kolegama – objašnjava Ilić.

• Koliko vam u poslu fond menadžera pomažu laptop i mobitel? U pravilu putujem dva do triput na mjesec pa su laptop i PC kartica uvijek uz mene kako bih u svakom trenutku imao pristup serveru kompanije, dakle elektronskoj pošti i svim važnijim datotekama. Navećer se također putem laptopa i PC kartice mogu spojiti s tvrtkom i trgovati na inozemnim tržištima. Laptop dobro dođe i kada, recimo, treba odraditi hitnu transakciju prije zatvaranja američkih tržišta.

Ilić zajedno sa svojim timom od tri fond menadžera u pripremi za sljedeće razdoblje od dvije godine ima tri projekta, a njihovo pokretanje, naravno, ovisi o trenutačnom stanju na ciljanim tržištima. Jednako tako, proizvođač automobila ima nekoliko modela u pripremi za izbacivanje na tržište zbog određenih poteza konkurencije. Hoće li ti projekti na kraju zaživjeti ovisi o situaciji na tržištu u trenutku kada odlučite osnovati fond. Ako, recimo, u Latinskoj Americi počne recesija, sigurno nećete otvarati fond koji je planirao većinu svoje imovine ulagati na brazilsko ili argentinsko tržište, koja su zanimljiva za otvaranje novih fondova – objašnjava član Uprave Ilirike Investmentsa.

Posao fond menadžera, ističe Ilić, ponekad zna biti vrlo stresan, pogotovo u situacijama kao što je nedavno bila javna ponuda HT-ovih dionica na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi. U takvoj je situaciji nužno brzo reagirati – hitno dogovoriti brokera u Zagrebu i u Londonu, stalno pratiti razlike između cijene dionica na relaciji London-Zagreb te na temelju izračuna još brže odlučivati o kupnji ili prodaji dionica. U takvim trenucima, kaže, po maže hladna glava, sposobnost selektiranja informacija i vrlo brzo donošenje odluka.