Autotrend

Omiška tvornica trikotaže Galeb u protekle dvije godine uspješno otežanim uvjetima za tekstilnu industriju uspjela održati na tržištu i od tvrtke koja posluje s gubicima transformirala se u profitabilnu tvrtku. Prema riječima direktora Galeba Stjepana Peze, godinu 2005. tvrtka je završila s gubitkom od 8,5 milijuna kuna, 2006. je smanjila na pet milijuna, a ove godine u tvornici očekuju profit od milijun kuna. Pezo kaže da je za taj uspjeh uvelike zaslužno uvođenje metode 20 ključeva.

Otkad su prije dvije godine uveli metodu poboljšanja 20 ključeva, u Galebu su se okrenuli usmjereni na energije svih zaposlenih na konkretne ciljeve. Cijela tvrtka sa 400 zaposlenih podijeljena je u tri deset skupina koje imaju naziv, slogan i vodu, a proizvodnja je organizirana transparentno, s posebnim naglaskom na protočnost komunikacije od vrha prema dolje i obrnuto. Direktor Pezo ističe zadovoljstvo količinom tzv. malih prijedloga poboljšanja koje upućuju radnici iz neposredne proizvodnje, što upućuje da je metoda 20 ključeva zaživjela, što je vidljivo i iz rezultata poslovanja. Zalihe u skladištima smanjene su 30 posto, promet se povećao 40 posto, a robu poznatim kupcima isporučuju u pet dana od narudžbe. Ove su godine plaće zaposlenih u prosjeku porasle 10 posto, a dobro poslovanje i stabilan rast jamče daljnju uspješnost tvrtke. Galeb sljedeće godine namjerava metodu 20 ključeva primijeniti i na svoj drugi segment poslovanja, turizam, i u svom kampu u Omišu.

Tvrtka Hoteli Baška d.d. iz Baške na otoku Krku uvela je metodu 20 ključeva u listopadu 2005. na inicijativu direktora društva Maria Jantola. Kako ističe voditeljica projekta 20 ključeva Vedrana Ambrosi de Magistris, u tvrtki su zadovoljni rezultatima postignutima zahtijevajući primjeni metode. Posebno važnim pokazao se njezin motivacijski aspekt, jer uspješnost poslovanja uvelike ovisi o sezonskoj radnoj snazi, koja se teže identificira s tvrtkom. Tvrtka je organizirana u jedinice od kojih svaka funkcionira kao malo poduzeće i posebni profitni centar s jasnim ciljevima i zadacima. Iscrpnim skeniranjem svih segmenata poslovanja u Hotelima Baška uspjeli su ukloniti uska grla.

Vlasnik i predsjednik Uprave Nautičkog centra Prgin (NCP) Goran Prgin u srijedu je u Šibeniku predstavio svog partnera u gradnji hotelsko-turističkog kompleksa s prvom specijaliziranom marinom za megajahte u Hrvatskoj, američku tvrtku Island Global Yachting (IGY). NCP i IGY će putem joint venturea voditi realizaciju projekata Hotel Šibenik i Mandalina Megayacht Marina, šibenske marine koja će prva u Hrvatskoj biti specijalizirana za potrebe megajaht. Više desetaka milijuna eura vrijedan projekt uključivat će dva hotela, ekskluzivne vile, vrhunski opremljenu marinu za megajahte, prvoklasni jahtaški klub i ostale vrhunške sportsko-rekreacijske, trgovačke, ugostiteljske i nautičke sadržaje. IGY je jedan od najvećih svjetskih vlasnika, developera i upravitelja luksuznih marina i pripadajućih objekata.

• Od preuzimanja remontnog brodogradilišta tražili smo kvalitetnog partnera koji će nam pomoći u razvoju i širenju usluga da bismo šibenski turizam doveli na razinu koju ovaj grad i zaslužuje. S IGY-ovim znanjem i stručnošću sigurni smo da će turizam u Šibeniku doživjeti procvat – izjavio je Prgin.

Hrvatsko tržište kapitala bogatije je za još jedan investicijski fond. Na sjednici Hanfe od 8. studenoga 2007. doneseno je rješenje kojim se daje odobrenje za poslovanje Društvu za upravljanje investicijskim fondovima Apex kapital d. o.o. čiji je osnivač brokerska kuća Apex vrijednosnice iz Zagreba, član Zagrebačke burze.

Treba naglasiti da postoji i druga vrsta plina – CNG (engl. compressed natural gas), visokokomprimirani zemni plin, koji se uglavnom sastoji od metana. Toga čistog energenta još ima u izobilju, a preostat će ga i kad nestane nafte, stoga se većina proizvođača priprema za njegovu upotrebu u serijskim do-rađenim modelima. Samo bi neiskorišteni zemni plin, koji se na crpilištima nafte spaljuje ili ispušta u atmosferu, bio dovoljan za pogon svih automobila u Europi.

Naime, da bi se spremio energetski ekvivalent 10 litara benzina, potrebno je stlačiti 50 litara zemnog plina na 200 do 250 bara. Uz to se pri punjenju zemnog plina u spremnike pod tlakom troši kilovatsat energije po kilogramu napunjenog plina. Problem je i u kapacitetu spremnika. U klasičan se automobil može smjestiti spremnik do korisnog obujma od 80-ak litara, što omogućuje doseg od 200 do 250 kilometara. Zbog toga se u razvijenim zemljama EU takva opcija sve više zagovara za gradski prijevoz. No za osobne automobile takva je oprema iznimno skupa, posebice zbog spremnika za plin, koji konstrukcijski treba biti prilagođen ekstremno visokom tlaku. U Hrvatskoj nema subvencija ni ekoloških bonusa kao, primjerice u Njemačkoj i Italiji, a zasad postoje samo jedna punionica – na Radničkoj cesti u Zagrebu, a u vlasništvu je Gradske plinare. Zbog toga je to za naše vozače ipak daleka budućnost.

Upotreba autoplina rasprostranjena je u europskim zemljama, među kojima prednjači Italija – ondje ima 2.800 crpki za punjenje plina, ali i 1,6 milijuna vozila. Nizozemska ima jednak broj punionica i 370.000 vozila na plin. Zanimljiv je i primjer Poljske, s 1,5 milijun vozila na plin i 5.200 punionica, a slično je i u Turskoj.

• ugradnja instalacije: od 3.600 do 14.800 kn

• jednokratni postupak atesta pri ugradnji vozila s plinskom instalacijom: 1.300 kn

• godišnji namet na vozila s plinom (dodatno na registraciju i tehnički pregled): 550 kn

• servisiranje plinske instalacije (svakih 15 do 20.000 km): od 200 do 500 kn

Za sljedeće je razdoblje najprikladniji ukapljeni naftni plin (propan-butan), a i tu postoje dvije važne izvedbe. Klasična je, s neizravnim ubrizgavanjem (u usisnu cijev), jeftinija, ali takva oprema ne može osigurati posve pravilno doziranje plina i ne mogu se izbjeći opasne naknadne detonacije. Zbog toga se takva oprema ne smije ugraditi u automobile s usisnom granom od plastike jer bi se rasprsnula. No takva je izvedba štetna i za ostale motore jer povratne detonacije mogu oštetiti usisne ventile i unutrašnjost cilindra. Zbog toga je preporučljivo ugraditi opremu s izravnim ubrizgavanjem, što treba platiti od 11.000 do 14.000 kuna. No takva oprema omogućava kvalitetnije izgaranje i bolje parametre. Na našem tržištu dostupna je oprema svih najvažnijih proizvođača: BRC-a, Landi Renza, Lovata, OMVL-a, Prinsa.