Kinezi su prošle godine proizveli oko 12 milijuna hektolitara vina. Još su više popili, 13,5 milijuna hektolitara, i po tome su primjerice bolji od Rusa ili Britanaca.
Italija, Francuska i Španjolska su lani proizvele više od polovine vina na svijetu. Stanovnici tih triju zemalja, pojačani vinopijama iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, lani su i popili svaku drugu isipijenu litru vina na svijetu. Na listi deset zemalja koje troše najviše vina, a objavila ju je Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), još su Kina, Velika Britanija, Argentina, Rusija i Rumunjska. Argentina, Australija, Južnoafrička Republika i Čile uvrstile su se i među deset najvećih proizvođača.
Hrvatska se, nažalost, u izvješćima OIV-a i dalje ne spominje, iako su u različite statistike uključeni, očekivano, naši susjedi Slovenci i Madari, a malo manje očekivano i Česi, Slovaci, ali i Turci koji su, primjerice, četvrti na listi zemalja s najvećim površinama vinograda.
Ispred njih je veliki europski mediteranski trio Španjolska, Francuska, Italija. Ta se lista pomalo razlikuje od liste najvećih proizvođača vina jer su uključene i stolne sorte vinove loze te one od koje se proizvode od grožđa, a u tim je dvjema kategorijama Turska među vodećima na svijetu.
Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo koji već godinama radi vinogradarski katastar, uspio je na svojoj internetskoj stranici prepisati podatke iz Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u Hrvatskoj oko 30.000 hektara pod vinogradima, a ukupno je zasađeno 118 milijuna trsova. S njih je 16.184 vinara prošle godine proizvelo 774.000 hektolitara vina. Ti se podaci i dalje drastično razlikuju od onih iz Upisnika proizvođača grožđa. Prema njima je 30. lipnja ove godine u Hrvatskoj bilo 15.676 hektara vinograda s 74.262.211 trsova u rodu.
Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo u prvih je šest mjeseci ove godine u promet pustio 317.126 litara vina i 16.691 litru drugih proizvoda od grožđa i vina, u što se računaju vinski i voćni ocet. Više od 16.000 hektolitara vrhunska su vin, oko 200.000 hektolitara kvalitetna, a stotinjak tisuća hektolitara stolna vina. Tu su ugrađene i uvezena i proizvedena vina. Kad se bilo koji od hrvatskih podataka usporedi s podacima OIV-a, vidi se koliko smo daleko od najvećih svjetskih ‘vinskih’ zemalja.