Povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova

U dva natječaja iskorišteno je gotovo 59 posto od ukupno 33 milijuna eura sredstava SAPARD-a za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva i unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Uskoro će se raspisati i treći natječaj.

Iako je prvi natječaj za potpore iz pretpristupnog fonda SAPARD, održan prošle godine, zabilježio malu iskorištenost sredstava, u nedavno zaključenom drugom krugu rezultati su ipak bolji. Tako je prošle godine od 51 zaprimljene prijave odobreno samo pet projekata vrijednih 25,12 milijuna kuna, od čega su potpore iznosile 12,57 milijuna kuna, a u drugom je natječaju odobreno 24 projekta od 46 prijavljenih. Njihova vrijednost viša od 183 milijuna kuna pa je u skladu s pravilom o 50 postotnom financiranju odobrena potpora od 74,4 milijuna kuna, od čega se 75 posto ukupnog iznosa financira iz sredstava Europske unije, a 25 posto iz hrvatskog proračuna. Najviše je prijava zaprimljeno za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva, i to za sektor proizvodnje kravljeg mlijeka, mesa goveda, svinja, peradi i jaja, dok su, pojedinačno gledano, najveće potpore od deset milijuna kuna odobrene poduzeću Ostrea za gradnju objekata za preradu ribe te Paškoj sirani za gradnju i nabavu opreme za mljekare.

Ministarstvo poljoprivrede komentiralo je da je u dva natječaja iskorišteno gotovo 59 posto od ukupno 33 milijuna eura sredstava SAPARD-a za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva i unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda, a uskoro će biti raspisan i treći natječaj u kojem će se odobravati i projekti za razvoj ruralne infrastrukture. Jedan od razloga bolje iskorištenosti jest i iskustvo poduzetnika prikupljeno tijekom prijave za prošlogodišnji natječaj, no zasigurno su bolje rezultate donijele i izmjene uvedene za drugi krug. Naime, u prvom krugu natječaja kompanija koja se prijavljivala nije smjela biti u državnom vlasništvu, dok je u drugom krugu udjel države mogao iznositi do 25 posto. Također, pojednostavljeno je ispunjavanje tablica poslovnih planova, smanjene su granične vrijednosti nekih financijskih pokazatelja, a operativna profitna marža nije bila presudna pri procjeni poduzeća.

• U prvom krugu nismo dobili odobrenje zbog opće profitne marže, no s promjenama uvedenim u drugom krugu dobili smo 3,88 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Veličina investicije dosegnut će i desetak milijuna kuna, a odobrena sredstva primit ćemo u roku tri mjeseca nakon izdavanja uporabne dozvole za centar za sakupljanje životinjskog otpada – rekao je Stanislav Rora, direktor Veterinarske stanice Vukovar, komentirajući činjenicu da za natječaj treba prikupiti mnogo raznih potvrda i dozvola.

Također, iako je sva potrebna dokumentacija bila prikupljena za prvi krug, u drugom su morali pričiniti dokumente koji nisu stariji od tri mjeseca pa je trebalo postupak ponoviti.

• S iskustvom stečenim iz prijašnje prijave znali smo gdje se i kome treba obratiti pa nismo gubili vrijeme – rekao je Rora dodajući da je riječ o zahtjevnom i dugotrajnom, ali izvedivom postupku.

U prvom krugu SAPARD-a nije prošao niti projekt tvrtke Gavrilović za gradnju i opremanje plastenika, no poučeni iskustvom u ponovnom su pokušaju došli do 2,5 milijuna kuna potpore za 5,15 milijuna kuna vrijedan projekt uzgajanja rajčica. S druge strane, tvrtka Agroproteinika u oba je kruga natječaja dobila zatražena sredstva. Tako joj je prošle godine odobren iznos bespovratnih sredstava od 6,23 milijuna kuna za projekt gradnje uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda vrijedan 12,5 milijuna kuna.

• S obzirom na to da smo mi prošli i na prvom SAPARD-u pripreme su bile mnogo lakše i brže, jer smo znali što sve treba napraviti. Nismo imali nikakvih nejasnoća, ni otvorenih pitanja u vezi sa zahtjevnom dokumentacijom – rekao je Ivica Grlić, predsjednik Uprave Agroproteinike dodajući da je Agroproteinika pripremila velik dio projektne dokumentacije, a konzultantsku pomoć tražila je od AgroCom Consulta.

Iako je riječ o zahtjevnoj proceduri, Grlić smatra da je opravdano zahtjevna jer je riječ o bespovratnim sredstvima. – Treba dobiti sve dozvole, prikupiti suglasnosti, ispuniti propisane obrasce SAPARD programa i sve to predati u zadanom roku. Tada kreće izvođenje projekta uz provjeru radi li se sve u skladu s projektnom dokumentacijom. Ako je sve uredno, tek se onda upućuje zahtjev korisnika za isplatu sredstava. I pet godina nakon svega provjerava se jesu li sredstva namjenski potrošena – komentira Grlić.

Očito je da uvjete tako zahtjevnog natječaja još ne može ispuniti dovoljan broj kompanija kako bi se sva namijenjena sredstva mogla iskoristiti. Bez obzira na bitno bolji rezultat postignut u drugom krugu natječaja, na umu treba imati da su iskustva drugih zemalja u povlačenju sredstava iz fondova u vrijeme pristupanja Europskoj uniji ipak bila bolja, što znači da prostora za poboljšanje ima.

Putem HPB EU deska do sredstava iz fondova EU. Novac za projekt kojemu su odobrena sredstva iz fondova Europske unije dobiva se tek nakon realizacije, a osigurani bankarski kredit jedan je od glavnih preduvjeta za prijavu na natječaj.

Približavanjem dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji svijest o dostupnosti sredstava iz fondova koji se otvaraju hrvatskim tvrtkama raste, a upite koji se odnose na opće informacije sve češće zamjenjuje potreba za specifičnim podacima i specijaliziranim konzultantskim uslugama. Financijske institucije, prije svega banke, vrlo su brzo prepoznale potrebu za pružanjem informacija o korištenju pretpristupnih fondova svojim klijentima i drugim gospodarskim subjektima.

Hrvatska poštanska banka među prvima je osnovala edukacijski i informativni centar takve vrste. U lipnju prošle godine pokrenut je HPB EU desk namijenjen svim poduzetnicima koji žele prijaviti svoj razvojni projekt, a HPB će im osigurati kompletnu uslugu i podršku, od početne ideje do realizacije projekta.

• U Hrvatskoj poštanskoj banci svjesni smo da je jedna od najvažnijih i najopipljivijih prednosti članstva u Europskoj uniji pravo država kandidata na korištenje znatnih sredstava koja je Europska unija osigurala u obliku pretpristupnih fondova. Upravo tu treba prepoznati veliku šansu za hrvatsko gospodarstvo i status kandidata iskoristiti za što efikasnije korištenje fondovskih sredstava. Naš EU desk pruža savjetodavno-informativnu podršku klijentima o mogućnostima financiranja iz EU fondova, pomoć u prikupljanju opsežne dokumentacije i ispunjavanju mnogobrojnih obrazaca – naglašava mr. sc. Jasna Marić Krajačić, direktorica EU desk Hrvatske poštanske banke.

Pravodobna i cjelovita informacija te stručno vođenje kroz složeni natječajni postupak preduvjeti su za uspješno kandidiranje projekata. S obzirom na to da se novac za projekt kojemu su odobrena sredstva iz fondova Europske unije dobiva tek nakon realizacije, osigurani bankarski kredit jedan je od glavnih preduvjeta za prijavu na natječaj. Zato, dodaje Jasna Marić Krajačić, Hrvatska poštanska banka nudi prilagođene bankarske proizvode kojima može zatvoriti financijsku konstrukciju potrebnu za prijavu projekta.

Za sve zainteresirane HPB je pripremio i brošuru HPB – Vaš partner u korištenju pretpristupnih fondova Europske unije, koja se može naći na internetskim stranicama banke.