Specijal

Stotinu predsjednica uprave upravlja s 3,7 milijardi eura, 150 članica uprave sudjeluje u upravljanju s 13,6 milijardi eura u 142 kompanije, a 50 najmoćnijih predsjednica nadzornog odbora nadzire upravljanjem 1,9 milijardi eura.

O na nikad nije htjela raditi, već je nakon završenog fakulteta maštala o slikarskoj koloniji i brizi za djecu. Danas je uspješna direktorica u brzorastućoj kompaniji uz izgledan napredak u karijeri. Prezire politiku, ali je odlučila da će se za 50. rođendan u nju aktivno uključiti, i prva inicijativa će joj biti da se ženama šestosatno dnevno radno vrijeme plati jednako kao i muškarcima osmatrano.

Nedavno je uspješnoj menadžerici iz srednjeg menadžmenta moćne kompanije ponuđena vođačka pozicija u velikoj tvrtki. Njezina prva reakcija bila je: ‘Ja to ne mogu, mene je strah, morat ću ondje otpustiti neke ljude, a i muž me pitao zašto mi to treba’.

Jedna je poduzetnica ovih dana ostala u šoku kad joj je zaposlenica samo dva mjeseca nakon što je dobila ugovor o radu na neodređeno vrijeme priopćila da je trudna i da mora na čuvanje trudnoće.

To su priče triju žena na osnovi kojih je nemoguće donositi generalne zaključke, ali koje dobro opisuju probleme s kojima se susreću poslovne žene u hrvatskom, ali i globalnom poslovnom svijetu.

Moćne žene hrvatskog biznisa, koje i ove godine predvodi Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokor koncerna, zajedno upravljaju s 18,6 milijardi eura u 277 kompanija, a u odnosu na lani svoju su upravljačku moć povećale 2,6 milijardi eura. Stotinu predsjednica uprave upravlja s 3,7 milijardi eura, 150 članica uprave u 142 kompanije sudjeluje u upravljanju s 13,6 milijardi eura, a 50 najmoćnijih predsjednica nadzornog odbora nadzire upravljanje s 1,9 milijardi eura.

Jedna od zanimljivosti o ženama u poslovnom svijetu jest propitivanje kakve su to kompanije u kojima žene žele raditi. Tjednik Times tako objavljuje listu top 50 kompanija u kojima žene žele raditi, a najbolje nagrađuje. Ta je nagrada u Velikoj Britaniji dobila popriličnu pozornost. Revizorsko-konzultantska kuća Deloitte drugu godinu zaredom osvojila prvo mjesto u kategoriji inovativnih načina povezivanja zaposlenika i tvrtke. U Deloitteu zapošljavaju 46 posto žena, ali na globalnoj ih razini među partnerima i direktorima ima 18 posto.

• Radi poboljšanja tog omjera tvrtka na svjetskoj razini razvija.

Dok muškarci napreduju linearno i neometano organizacijskim razinama, napredak žena je sekvencionalan, a okolnosti složene i u pravilu prožete ometanjem i prekidima – kaže Zlatan Modrić, psiholog i vlasnik Kompozita, tvrtke za traženje vodečega kadra i upravljanje ljudskim kapitalom, naglašavajući da je ambicija važna pretpostavka za napredovanje i ostvarivanje moći i da se između uspjeha i ambicije može povući znak jednakosti. Razmišljanje i uloga ambicije, objašnjava, različita je kod žena i muškaraca, pa žene i muškarci različito vode i ostvaruju svoju karijeru.

• Ako žena želi biti voda, mora se ponašati prema muškim normama, prema kojima žene teško funkcioniraju. Pogledamo li kroz povijest, vidjet ćemo obrazac muškog radnika sa ženom koja se brine o djeci, i to je obrazac koji i danas funkcionira, odnosno to je ta muška norma koja i danas djeluje svugdje u svijetu – kaže Modrić.

• Organizacija društva stvara spolnu nejednakost, a tu je i izvor jasne diskriminacije očite u top-menadžmentu; u srednjem je menadžmentu zastupljenost spolova podjednaka. Prema istraživanjima u EU samo tri posto žena sudjeluje u top-menadžmentu. Za Hrvatsku nemamo relevantna istraživanja na koja bismo se mogli pozvati – kaže Modrić.

Prema njegovu iskustvu žene u Hrvatskoj često preuzimaju upravljanje kompanijom kad se ona nalazi u riziknom razdoblju i kad nije sa-svim jasno koja će strateška opcija biti odabrana. Često funkcioniraju kao čuvarice postojećeg stanja i stabilnosti ili čuvarice stolca za lidera koji tek dolazi. Ženama se, naime, može vjerovati da neće povlačiti divergentne senzacionalističke poteze. – U situacijama kad muškarci vjeruju da one to neće napraviti, a one vjeruju da su dobile moć, riječ je o zlo-porabi menadžerica – tvrdi Modrić i dodaje da žene funkcioniraju na temelju analitičnosti, jasne projekcije budućnosti i velike kontrole rizika. Što je poslovni svijet nesigurniji, to su veće sanse da će biti manje žena u vrhu kompanija. Žene su diskriminirane i neparticipirane, a mnoge u biznisu upadnu u krizu identiteta. U svijetu kakav jest, ženama koje se uspnu visoko na korporativnim ljestvicama treba se diviti – zaključuje Modrić dodajući da menadžerica, kad joj se ponudi položaj u NO-u ili upravi, treba pitati NO ili predsjednika Uprave: ‘Zašto ja?’

Naime, pitanje je želi li organizacija ženu ili njezinu specifičnu ekspertizu. – Oba su razloga prihvatljiva, ali važno je znati! Na kraju, kad se žena pridruži odboru ili upravi i afirmira svoju profesionalnu stručnost, neće je tretirati drukčije od muškarca – zaključuje Modrić.