Uvjerljivo najviše žena za parlamentarne izbore kandidirao je SDP, njih 42, dok je na listama za deset hrvatskih izbornih jedinica (liste za dijaspore u ovom izračunu nisu ispitane) vladajući HDZ istaknuo kandidaturu 27 žena. Liderovu listu moćnih političarki predvodio HDZ-ova ministrica graditeljstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja Marina Matulović Dropulić. Ona samostalno vodi goleni resor i diktira uvjete prema kojima moraju raditi svi građevinari, pa i IGH, u kojemu ima dionice vrijedne respektabilnih 18 milijuna kuna. Uz to je predsjednica Nadzornog odbora Plinacroa. Njezina moć uvelike ovisi o rezultatima izbora. Za razliku od nje, izbori bi gradonačelnici Bjelovara Đurđi Adlešić mogli znatno podići rejting – kao predsjednica HSLS-a, u koaliciji s HSS-om, bit će najvjerovatnije jezičak na vagi nove saborske većine koja će sastavljati Vlada. Jadranka Kosor ima veliku moć unutar HDZ-a i nadzire golem dio državne blagajne namijenjene braniteljima, umirovljenicima i socijali. Željka Antunović najjača je žena u SDP-u. Bianca Matković moć crpi iz pozicije predstojnice Ureda premijera Sanadera, a Vesna Pusić i Vesna Škare Ožbolt iz pozicija predsjednica stranka. Ruža Tomašić borbom protiv narkomafije profilirala se u najutjecajniju pravašicu. Moć Dubravke Šuice proizlazi iz pozicije gradonačelnice Dubrovnika, odnosno utjecaja na razvoj grada s najskupljej nekretninama u Hrvatskoj. Martina Dalić osim dosadašnje utjecajne pozicije mogla bi steći mnogo veću moć dobije li HDZ još jedan mandat.
Snježana Vasiljević, koja piše doktorsku disertaciju o pravim aspektima višestruke diskriminacije žena u Europskoj uniji, u što uključuje i razmatranje situacije u Hrvatskoj, iznosi zanimljiv problem koji se u Hrvatskoj takoreći iza brda valja.
-
Zakon o ravnopravnosti spolova koji je hrvatski Sabor donio 2003. mogao bi pasti na Ustavnom sudu. Kad ga se pisalo, bio je zamišljen kao Ustavni zakon za čije je izglasavanje bila potrebna dvotrećinska većina u Saboru, ali nije bilo moguće osigurati dovoljno glasova pa je izglasovan kao obični u Sabor je ušlo 25 žena (poslije se taj broj mijenja popunjavanjem izvršnih funkcija), a prema posljednjem istraživanju Puls od 24. listopada za ulazak u Sabor izgleda ima 31 žena. Zastupnicama bi mogle postati 18 SDP-ovih kandidatkinja, dok je iz njihovih redova u Sabor na prošlim izborima ušlo njih 12. S lista vladajućeg HDZ-a izgleda za Sabor ima osam žena, jedna više nego 2003. Ostale stranke u svojim redovima imaju ‘usamljene igračice’, što je slučaj s HSLS-om i HNS-om iz kojih izgleda za Sabor imaju samo njihove predsjednice Đurđa Adlešić i Vesna Pusić, pa bismo mogli zaključiti da se političke liderice zapravo okružuju muškarcima. U razgovoru o ženama i muškarcima sam Milanović prvi na listi, a sve ostale veće stranke predvode žene, muški svijet politike uza smiješne komentire da je prva izborna jedinica unaprijed pripala SDP-u. Na osnovi promatranja izbornih lista može se zaključiti da se položaj žena u politici na ovim izborima u odnosu na prošle zapravo nije bitno promijenio.
