Intimno i kad je ispod ništice

Šuker je u jednom pismu objasnio da se utrošak energije knjiži kao i prije, ali da se za uštedu otvara podračun nazvan ‘ušteda energije’. Tek sada svoje projekte počinjemo rješavati zakonskom regulativom – kaže Lučić dodajući kako se štedi na energiji.

• Ne radimo vrlo komplicirane stvari. Poboljšavamo postojeće i uvodimo novu tehnologiju. Primjerice, već se jednostavnim postavljanjem sustava upravljanja na postojeću opremu za grijanje štedi 10 posto. U postojeće svjetiljke stavljam nove žarulje. Tako u javnoj rasvjeti žarulje od 400 W mijenjamo onima od 250 W, ali s jednakom rasvjetnom moću. U mnogo je škola ušteda ostvarena zamjenom energenta – za grijanje se upotrebljava plin umjesto loživog ulja. Mogućnosti je mnogo, nisu sve uvjetovane investicijama. U karlovačkoj tvornici Alstomu uštedjeli smo tako da smo umjesto otvorenog sustava hlađenja stroja za obradu metala uveli zatvoreni sustav koji će se otplatiti u dvije godine – navodi Lučić, ali upozorava da ESCO ne financira neisplative investicije i ne radi na projektima greenfield investicija. Stoga sve koji traže savjete pri gradnji upućuje na energetske urede koje se osniva po županijama, poput Energetske ureda grada Siska.

Kako se zarađuje na nečemu na prvi pogled apstraktnome kao što je ušteda, otkrila nam je Jasmina Fanjek, zamjenica direktorice HEP-ESCO-a, zadužena za financije.

• Klijentima koji već iskorištavaju toplinsku ili električnu energiju postojećom opremom predlažemo modernizaciju, prijelaz na učinkovitiju opremu, što štedi energiju. HEP-ESCO financira cijeli projekt ako ga se može isplativati iz uštede. Ako se to ne može, klijent sudjeluje u ulaganju. U razdoblju povrata investicije plaća našu uslugu i trošak energije jednako kao i do tada, a kad se našu investiciju isplati, klijentu ostaje ušteda – objašnjava Fanjek i dodaje da je razdoblje otplate u privatnom sektoru do pet godina, a u javnom osam.

Napominje da osim uštede vrlo često pomažu klijentima da moderniziraju opremu i zgrade, ali i da je katkad modernizacija povezana sa sanacijom objekta, uglavnom u javnom sektoru.

Od gotovih projekata ističe da je u Alstomu investicija bila vrijedna 500.000 kuna, a godišnja se uštedi 125.000 kuna. U Sladoranu Županja, navodi dalje Fanjek, uložilo se 4,2 milijuna kuna, pa je godišnja ušteda 880 tisuća kuna.

• Kad smo počeli, morali smo obilaziti potencijalne klijente, a danas, ipak, dio njih dolazi k nama jer dobar glas, posebno onaj o projektima uštede na rasvjeti, daleko se čuje – zadovoljno komentira Fanjek, ali dodaje da su im klijenti uglavnom gradovi i županije koji već racionalno raspolažu svojim novcem.

Kvaka, ali povoljna za lokalnu upravu, navodi Fanjek, jest u tome da im je zaduživanje ograničeno na 20 posto godišnjeg proračuna. Novac za projekt energetske učinkovitosti ne ulaže lokalna vlast, nego HEP-ESCO, pa ne samo da se gradovima i općinama taj novac ne računa ni kao kreditno zaduženje ni kao investicija nego ga ne moraju ni unaprijed osigurati.

A da će se HEP-ESCO-u još dugo isplativati raditi, svjedoči i Jasmina Fanjek:

• Svjetska banka provodila je marketinško istraživanje prema kojemu u Hrvatskoj ima mjesta za 400-tinjak milijuna dolara investicija u energetsku učinkovitost – zaključila je Fanjek.