Isplata dobiti moguća je izuzimanjem nekretnine ili druge imovine

Posebno je zanimljiva isplata dobiti izuzimanjem dionica koje su u imovini trgovačkog društva. Tim više ako postoji procjena da će u sljedećem razdoblju rasti tržišna cijena dionica, a vlasnik društva ih ima namjeru prodati nakon što im poraste vrijednost.

Struktura obveznika poreza na dobit u Hrvatskoj ukazuje da je u među gospodarskim subjektima najviše malih poduzetnika. U brojnim je slučajevima riječ o tzv. obiteljskim trgovačkim društvima sa svega nekoliko zaposlenih radnika ili čak bez zaposlenih radnika. U takvim trgovačkim društvima, privatnim ustanovama i kod fizičkih osoba koje umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobit prirodno je da se najveći dio ostvarene dobiti izvlači iz gospodarske sfere i koristi za krajnju potrošnju članova društva, osnivača ustanove, obrtnika i njihovih obitelji.

No, problem likvidnosti i nedostatnih financijskih sredstava na žiro-računu nerijetko je zapreka isplati ostvarene dobiti, čak i kad se uspješnost poslovanja mjeri visokim stopama u odnosu na uloženi kapital. Štoviše, ima primjera da članovi društva s ograničenom odgovornošću pozajmicama kreditiraju svoje trgovačko društvo da bi podmirili tekuće obveze poslovanja, iako društvo na poziciji ostvarene dobiti ima značajne iznose zadružene dobiti iz prošlih godina. U slučaju kad je član društva dao novčanu pozajmicu trgovačkom društvu u kojem je on jedini član društva, uputno je donijeti odluku o isplati zadružene dobiti i potraživanje za danu pozajmicu prebiti s isplatom dobiti. Dakako, ako je riječ o isplati dobiti iz četverogodišnjeg razdoblja (od 2001. do 2004.) koje podliježe oporezivanju porezom na dohodak od kapitala, treba voditi računa o obvezi plaćanja poreza na dohodak. U tom slučaju, bez utjecaja prireza, za dobit isplaćenu u iznosu od 100 jedinica moguće je prijeboj isplate dobiti i pozajmice dane trgovačkom društvu u visini 85 jedinica, jer je 15 jedinica namijenjena plaćanju poreza na dohodak od kapitala.

Ako je skupština društva s ograničenom odgovornošću sastavljena od dviju ili više fizičkih osoba, a samo je jedna od njih dala pozajmicu trgovačkom društvu, treba voditi računa da se odluka o isplati dobiti odnosi na svakog člana skupštine, pa prethodno opisana mogućnost prebijanja dane pozajmice s isplatom dobiti vjerojatno nije opcija prihvatljiva svim članovima skupštine društva.

Skupština društva može donijeti odluku da ostvarenu dobit isplati izuzimanjem nekretnine ili drugog oblika materijalne imovine iz trgovačkog društva. Primjerice, ako je poduzetnik koji izvodi građevinske radove neko svoje potraživanje od investitora ili od glavnog izvođača naplatio isporukom nekretnine, ta se nekretnina nalazi u imovini trgovačkog društva. Ako je riječ o stanu ili možda apartmanu na moru, član društva može biti motiviran da tu nekretninu izuzme iz trgovačkog društva i koristi za privatne potrebe svoje obitelji.

Ako postoji takav pravni interes, dobit ostvarena u poslovanju trgovačkog društva se, umjesto isplate, može prebiti s potraživanjem trgovačkog društva za izuzetu nekretninu. Ali tada treba brinuti o obvezi plaćanja i o dospijeću obveze za prometne poreze. Prijenos nekretnine iz trgovačkog društva u imovinu fizičke osobe vlasnika društva je promet oporeziv PDV-om i porezom na promet nekretnina. Građevinski dio nekretnine oporezuje se PDV-om prema stopi od 22 posto, a dio vrijednosti nekretnine koji se odnosi na zemljište i troškove komunalnog uređaja zemljišta oporezuje se porezom na promet nekretnina prema stopi od pet posto. Obveznik poreza na dodanu vrijednost je trgovačko društvo koje fizičkoj osobi isporučuje nekretninu, a obveznik poreza na promet nekretnina je fizička osoba stjecatelj nekretnine.

Obveza za porez na dodanu vrijednost je sastavni dio cijene koju snosi fizička osoba, što znači da isplaćena dobit kojom se prebija potraživanje za izuzetu nekretninu uključuje i svotu koja obuhvaća porez na dodanu vrijednost.

Dakako, ako trgovačko društvo nema dovoljno zadržane dobiti, moguće su kombinacije da se dio potraživanja trgovačkog društva prema članu društva naplati prebijanjem sa zadržanom dobiti, a dio gotovinskom uplatom ili na neki drugi način. U slučaju kad postoji interes člana društva da dobit isplati izuzimanjem nekretnine koju će njegovo društvo tek steći u zamjenu za potraživanje za obavljene isporuke, fiskalno je isplativije da član društva, a ne trgovačko društvo, kupi nekretninu od prodavatelja. Tada se plaćanje nekretnine i isplata dobiti rješava nekim načinom obračunskog plaćanja, bilo cesijom ili asignacijom u kombinaciji s prijebojem. Trgovačko društvo koje ima potraživanje od prodavatelja nekretnine može to svoje potraživanje cesijom prenijeti na fizičku osobu člana društva, a on onda prijebojem s prodavateljem nekretnine podmiruje obvezu za kupljenu nekretninu. Ili, fizička osoba može asignacijom uputiti trgovačko društvo koje mu isplaćuje dobit da umjesto isplate dobiti namiri njegovu obvezu prema prodavatelju nekretnine, nakon čega prodavatelj nekretnine i trgovačko društvo provode prijeboj. Opisanim modelom obračunskih namirenja potraživanja i obveza izbjegava se plaćanje poreza na promet nekretnina u dva navrata, jer se nekretninom prometuje samo jednom.

Dakako, dobit se može isplatiti i izuzimanjem bilo koje druge imovine iz trgovačkog društva, kao što je automobil, namještaj ili trgovačka roba namijenjena podmirivanju osobnih potreba člana društva i članova njegove obitelji. U svim se takvim situacijama u trgovačkom društvu sadržajno radi o dva pravna posla: o isplati zadržane dobiti i otuđenju imovine koje se, umjesto u novcu, naplaćuje prijebojem.

Zbog regulative važećih poreznih propisa članovima društva je možda posebno zanimljiva isplata dobiti izuzimanjem dionica koje su u imovini trgovačkog društva kojeg su oni vlasnici. To je posebno zanimljivo ako postoji procjena da će u sljedećem razdoblju rasti tržišna cijena dionica, a vlasnik društva ih ima namjeru prodati nakon što im poraste vrijednost. Kad trgovačko društvo ostvaruje zaradu od prodaje dionica, ta je zarada oporeziva porezom na dobit. Kad fizička osoba ostvaruje zaradu od dionica, ta se zarada ne oporezuje porezom na dohodak.

U tim je kombinacijama moguće tražiti rješenja koja umanjuju fiskalne izdatke trgovačkog društva i uvećavaju ekonomsku korist vlasnika društva. Uz pretpostavku da će se dionice koje je trgovačko društvo steklo po vrijednosti od 50 jedinica u nekom idućem razdoblju moći prodati za 70 jedinica, vlasnik društva je možda motiviran na kupi te dionice od svog trgovačkog društva, a obvezu podmiri isplatom dobiti iz ranijih ili iz tekuće poslovne godine. Kasnije, kad ih proda, na ostvarenu zaradu ne plaća nikakav porez. Pri tome valja podsjetiti da je izuzimanje dionica iz trgovačkog društva dozvoljeno samo respektirajući važeću tržišnu cijenu dionica u trenutku izuzimanja, a ako je ta tržišna cijena manja od nominalne, tada se cijena određuje u odnosu na nominalnu vrijednost dionica.