Pula u suficitu od milijun kuna

Studenti su zaključili da se vidi kako državna vlast utječe na proračun. Naime, kad se poklopila HDZ-ova vlast u lokalnoj jedinici, u Županji, i na nacionalnoj razini, utrošili su se donacije središnje države.

Studenti treće godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu mogli bi mnoge članove jedinica lokalne uprave poučiti ekonomski uspješnijem poslovanju. Njih devetero koji su napravili odlične analize proračuna lokalnih jedinica u Hrvatskoj okupilo se kabinetu Ante Baje, znanstvenika na Institutu za javne financije, a slušajući njihova razmišljanja o dostupnosti podataka, financijskom poslovanju lokalnih jedinica te onome što bi lokalne jedinice mogle poboljšati, vidljivo je da u lokalnim upravama često nedostaje jednostavno ekonomsko razmišljanje jer ti su ambiciozni mladi ljudi vrlo precizno detektirali probleme koje treba riješiti.

U sklopu kolegija Lokalne financije, koji se prvi put izvodi na Ekonomskom fakultetu, sudjeluje 120 studenata koji su taj kolegij odabrali kao izborni predmet. Na seminarskim grupama utvrđen je glavni cilj – analiza financijskog poslovanja lokalnih jedinica u Hrvatskoj. Tako su studenti dobili zadatak da analiziraju jednu od 120 lokalnih jedinica, na primjer Otočac, Županju, Makarsku, Zagreb, Split, Rijeku, Vis… U radu su analizirali gospodarske podatke, ustrojstvo i upravljanje lokalnom jedinicom, broj izvanproračunskih korisnika lokalnih jedinica te posebice proračun i financijsko poslovanje. Na temelju analize izvodili su vlastite zaključke i pri tome pokazali zavidnu razinu znanja i pronicljivosti.

• Oni to rade vrlo savjesno i zainteresirano. Stavljaju pregledni rad na zadanu temu te prezentiraju i raspravljaju o svakom slučaju na svojim seminarima – objašnjava Anto Bajo.

Pri analizi su se koristili podacima Ministarstva financija, Državnog zavoda za statistiku, Zavoda za zapošljavanje, ali i onima s weba lokalnih jedinica, a pokušali su s nekim tijelima lokalne uprave komunicirati i direktno, da bi saznali više i dobili odgovore na sva svoja pitanja. Pri izravnoj komunikaciji neki od njih susreli su se s arogancijom lokalnih vlasti i ostali iznenađeni njihovom nespremnošću da odgovore na postavljena pitanja, a drugi su bili ugodno iznenađeni.

Boris Kovačev dobio je zadatak analizirati Županiju i kad na internetskim stranicama grada nije pronašao podatke, odlučio se snaći i nazvao gradskog pročelnika za financije.

• Dan nakon mog poziva poslao mi je CD s cijelokupnim proračunom i svim gospodarskim pokazateljima koji su, usput budi rečeno, ne samo u Županiji nego u cijeloj županiji najgori od svih županija u Hrvatskoj – kaže Kovačev.

Analizirajući njihov proračun, došao je do zaključka da krupaju kraj s krajem i iščitavajući ekonomski pokazatelje primijetio zanimljivu pojeđinost.

• Vidi se kako državna vlast utječe na proračun; recimo, kad se poklopila vlast HDZ-a u lokalnoj jedinici, u Županji, i na nacionalnoj razini, odmah su se utrošili donacije središnje države – zaključio je Kovačev.

Rafael Ravnik analizirao je proračun grada Rijeke, za koji kaže da ima dobre gospodarske pokazatelje. BDP po glavi stanovnika sve je veći, nezaposlenost se smanjuje, a proračun grada je posljednjih nekoliko godina u suficitu. Ipak, on je sliku pokušao sagledati u cijelosti i kaže da je suficit s jedne strane dobra slika, a s druge strane pokazuje da je Rijeka možda mogla svoj proračun bolje iskoristiti.

• Možemo zamjeriti to da se Rijeka dosta kasno upustila u veće građevinske projekte, što se vidi prema tome što su tek prošle godine narasli rashodi za nabavu nefinancijske imovine i za neke kapitalne projekte – kaže Ravnik.

Monika Počepan se, analizirajući zadarski proračun, susrela sa sasvim drukčijom situacijom.

• Vrlo je pohvalno što su najveći rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine, koji su porasli više nego dvostruko od 2006. do 2007.

Od svih analiza koje su studenti proveli, možda se najintrigantnijom pokazala ona gradskog proračuna Zagreba pod vodstvom gradonačelnika Milana Bandića. Hrvatska metropol, naime, ima podatke o proračunu kontradiktorne onima iz Ministarstva financija.

• Prema podacima Poglavarstva proračun grada Zagreba je u suficitu, a prema podacima Ministarstva financija ima deficit koji se u nekim godinama povećava, a u nekim smanjuje. Razlika između prihoda i rashoda nije mala – riječ je o pola milijarde do milijardu i pol kuna između stavki koje prikazuje Ministarstvo financija i onih koje prikazuje Poglavarstvo – kaže Dijana Mrvac, koja je analizirala zagrebački gradski proračun.

Kaže da je, provodeći analizu, o Zagrebu naučila mnogo toga što o njemu nije znala iako ondje živi, ali jednako tako ističe da je ostala iznenađena izrazitom centralizacijom vlasti u rukama Poglavarstva, gradonačelnikova ureda i Gradske skupštine.

Goran Luburić, Marko Bjegović, Rafael Ravnik, Monika Počepan, Ozana Nadoveza, Dijana Mrvac, Anto Bajo, Boris Kovačev, Ivana Perković, Velimir Doležal godine, i to najviše zbog ulaganja u gradnju objekata, kupnju postrojenja, opreme i prijevoznih sredstava, što znači da se Zadar razvija i gradi – objašnjava ona.

Drugi su studenti otišli i korak dalje i osim svojih analiza ponudili i konkretne prijedloge. Marko Bjegović je tako nakon analize proračuna grada Pule zaključio da bi za Pulu bilo dobro da više ulaže na neka područja u koja do sada nije.

• Jedina je moja zamjerka da Pula ima premalo financijskih prihoda i rashoda, što znači da premašno ulažu u vrijednosne papire i financijske instrumente – kaže Bjegović.

Istražujući kako se u Puli troši proračun, Marko je došao do zaključka da je grad u vrlo stabilnoj financijskoj situaciji jer iz godine u godinu ima suficit od otprilike milijun kuna.

Još se jednim vrlo uređenim gradom prema svim financijskim pokazateljima u analizi Gorana Luburića pokazao Otočac.

• Fasciniralo me što je naš dojam da Ličko-senjska županija zaostaje za drugima, ali je ispalo da je prema podacima iz 2004. godine BDP po stanovniku u Ličko-senjskoj županiji treći prema uspješnosti, odmah nakon Zagrebačke i Istarske županije – objašnjava Goran Luburić. Kod Otočca je pohvalio i jako dobar internetski portal, za koji kaže da je bolji od nekih portala mnogih većih gradova. A koliko neki gradovi još i danas kaskaju za trendovima, najbolje pokazuje primjer Ivane Perković, koja je za zadatak dobila analizu proračuna grada Visa i ostala iskreno iznenađena kad je shvatila da njegova gradsko uprava nema službene internetske stranice.

• Na internetskim stranicama grada Zadra imaju mnogo podataka o smještaju, noćenju i turističkim destinacijama, a o dosta važnim informacijama, o zaposlenima i prihodima, gotovo ništa – kaže i Monika Počepan, ne previše zadovoljna informacijama sa stranice.

Velimir Doležal je u svojoj analizi Makarske primijetio da je tijekom godina taj grad vrlo malo ulagao u zbrinjavanje komunalnog otpada. Tako je nastao problem, otpad se nagomilao u golemim količinama, što je gradu prouzročilo troškove.

• Više od pet milijuna kuna sad se planira uložiti u sanaciju, a hoće će to biti ostvreno tek čemo vidjeti – naglasio je Doležal.

Ozana Nadoveza kaže da je, analizirajući proračun grada Šibenika, shvatila koliko još treba raditi do stvarne decentralizacije u zemlji.

• Velik su dio proračuna dotacije, što pokazuje da Šibenik nije samostalan u financiranju. Prihodi od poreza čine 40 do 50 posto, a na razini države 90 posto. Veći dio poreznoga kolača trebao bi ostati jedinicama lokalne samouprave – objasnila je Nadoveza.