-
Ubrzo nakon što je objavljeno da ste pobijedili na natječaju za Stubičke toplice pojavile su se informacije da je ponuda vašega konkurenta Ingre bila mnogo viša. Kako to komentirate? Savjet projekta ocijenio je našu ponudu iz koje je vidljiva usporedba dvaju projekata. Ocjenjivalo se prema šest kriterija koji su bili poznati i nama i Ingr. Visina ulaganja vrlo je visoko bodovana, s 35 bodova od 100. Prije nego što smo predali ponudu i mi smo razmišljali o tome da uložimo više – 120 ili 130 milijuna eura. No, nije bitno samo proći na natječaju već i realizirati projekt. Pokazalo se da naše ulaganje od 109 milijuna eura ima realan povrat, dok kod naših suparnika u natječaju to nije tako. Oni su, naime, predvidjeli za županiju udjel od 25 posto dionica a mi svega devet, s time što kod nas u petoj godini županija za taj svoj udjel ostvaruje dobit od 900 tisuća eura, dok u slučaju Ingre u narednih 15 do 20 godina ne bi dobila ništa. Mi smo rekli da će uz investiciju od 109 milijuna godišnji prihodi biti 52 milijuna eura u stabilizirajućoj godini, dok je Ingra za ulaganja od 147 milijuna eura predvidjela prihod od 30-ak milijuna u toj referentnoj godini. To bi značilo opću propast projekta.
-
Ranije se govorilo o JPP-u u kojemu će župani imati devet posto. Odakle ta razlika? Projekt se razvija u nekoliko koraka. U prvoj fazi predviđeno je da će županija u zajedničko dioničko društvo unijeti kao kapital bolnicu i zemljište koje su procijenjeni na oko devet milijuna eura, a da ćemo mi ući s kapitalom za početak cijelog projekta u iznosu koji će biti jedan posto veći od onoga župani. Na taj će način županija na početku imati 49, a mi 51 posto. U sljedećim fazama samo ćemo mi investirati u gradnju, a razmjerno tome smanjivat će se udjel županije. S obzirom na to da će s našim ulaganjem od 109 milijuna eura ukupni kapital društva biti oko 130 milijuna eura, udjel županije od oko devet milijuna trebao bi pasti na oko šest, sedam posto. Međutim, dogovorili smo se da će neovisno o visini naših ulaganja županija imati devet posto udjela. Ako se ostvare planovi iz studije isplativosti, u petoj, stabilizirajućoj godini, županija će na osnovi udjela ostvariti dobit od 900 tisuća eura.
-
Kada bi se ta investicija trebala isplatiti? Investicija bi se mogla isplatiti za 10, 11 godina, i to prema posve konzervativnoj metodi – računali smo da će sva sredstva biti kreditna, što ovdje neće biti slučaj te da će investicijski i ostali troškovi biti veći za 10 posto od predviđenih. I uz takve uvjete, procjena je da će se projekt isplatiti za 10 godina.
-
Dio zemljišta potrebnog za taj projekt kupili ste prije natječaja. Što biste s njim napravili da kojim slučajem niste pobijedili? Počeli smo kupovati zemljište prije godinu i pol dana, komad po komad, jer smo računali da ćemo uspjeti zaokružiti projekt. Čak i da nismo dobili na natječaju, mogli smo realizirati dio projekta i na svom dijelu zemljišta sagraditi dva ozbiljna objekta prema istome detaljnom planu uređenja, odnosno u sklopu istog projekta. U tom slučaju ne bi bio jedan vlasnik ukupnog projekta, nego dva. To ne bi ništa promijenilo i surađivali bismo s vlasnikom drugog dijela projekta, kao što je slučaj u Rogaškoj gdje su hoteli u vlasništvu šest, sedam osoba.
-
Kada ste se i zašto odlučili proširiti na segment zdravstvenog turizma? Već dugo radimo na tom projektu, na ideji zaokruživanja ponude s komponentom zdravstvenog turizma. Jedan od razloga jest i to što smo se već bavili tom djelatnošću u sklopu dopunskoga zdravstvenog osiguranja, a drugi je taj da je i turizam na neki način bavljenje zdravljem. Stubičke toplice pokazale su se idealnim za to jer imaju izgrađen imidž, posebice u zagrebačkom okruženju, a osim toga imaju velike i bogate izvore termalne vode.
-
Što namjeravate napraviti u Stubakima? U svakom slučaju cilj nam je stvoriti vrhunsku ponudu. Možda će u ovom trenutku izgledati preambiciozno, ali cilj nam je napraviti najluksuzniji i najopremljeniji centar u Europi kad je riječ o zdravstvenom turizmu. Smještajni kapaciteti u Stubakima imat će uglavnom pet, a dijelom četiri zvjezdice. A želja nam je na jednome mjestu pružiti vrlo širok asortiman usluga vezanih uz zdravstveni turizam – od onih za uistinu bolesne osobe kojima treba određena rehabilitacija, do onih za osobe sklone sportu ili uživanju. Želimo postići da klijent iz Europe koji ima razne probleme i tegobe, kao npr. sa zubima, reumom ili gojaznošću, kao što je, primjerice sa mnom slučaj, ili je na svom poslu izložen pretjeranom stresu – da dolaskom u Stubake u nekoliko desetaka dana uspije riješiti sve te probleme. Dakle, od zahvata na zubima, čišćenja kože, do nekih estetskih zahvata. I da se nakon boravka u toplicama vrati posve nov i oporavljen, uljepšan duhovno i fizički. Europskom tržištu želimo ponuditi takvu cjelovitu ponudu. Nadamo se da ćemo u tome uspjeti s obzirom na izuzetno povoljnu poziciju Stubičkih toplica i kvalitetnu prometnu povezanost.
-
Dakle, ne ciljate samo na goste iz Hrvatske? Dijelom da, ali prije svega računamo na obližnje zemlje, ali i one udaljenije, jer je aerodrom svega nešto više od pola sata vožnje od Stubičkih toplica. Osim toga, toplice su udaljene svega nekoliko kilometara od autoceste pa vjerujem da nikome neće biti problem doći do odredišta. Naravno pod uvjetom da ponudimo iznadprosječnu uslugu.
Ured je soba puna ljudi koji će stvarati
Koliko turista očekujete privući na godinu? Mi ćemo raditi s kapacitetom od oko 1.180 kreveta i računamo da bismo mogli ostvariti prosjek popunjenosti negdje između 80 i 90 posto. To nam je želja i cilj. Doduše, u svom smo programu morali ćemo s nižim brojkama, odnosno onima uobičajenim za naše okruženje. Ali vjerujem da ćemo i ove, vrlo optimistične procjene popunjenosti kapaciteta moći i ostvariti. Naravno, da bismo to ostvarili moramo mnogo toga napraviti. Prije svega, na kvaliteti usluge, odnosno edukaciji ljudi kako bi se gost uistinu osjećao paženo i mažen. Nedavno smo upriličili skup na kojemu smo obznanili da ćemo povećati plaće zaposlenicima između sedam i 10 posto kako bi prosječna plaća Blue Sun hotela u odnosu bila 10 posto veća. To želimo zato što od svojih ljudi i tražimo više od onoga što je prosjek u branši. Ako počnete provoditi program visoke kvalitete, dobit ćete i klijentelu spremnu platiti takvu uslugu, a to vam pak osigurava sredstva da se dalje razvijate i platite ljude.
Kada bi svi sadržaji u Stubakima trebali biti završeni? S obzirom na to da je riječ o velikoj površini zemljišta, u isto ćemo vrijeme otvoriti nekoliko gradilišta s različitim izvođačima i relativno brzo i efikasno završiti cijeli projekt. Računamo da će se sve završiti za tri, tri i pol godine, pod uvjetom da do kraja ove godine dovršimo pregovore sa županijom i sklopimo ugovor.
Nećete graditi dio po dio? Ne, jer smatramo da je najefikasnije sve napraviti odjednom. S druge strane, nije jednostavno odjednom pronaći kadrove, s obzirom na to da u cijelom kompleksu predviđamo zaposlit će 800 radnika, dok ih trenutačno u bolnici radi svega 200. U strogo medicinskom dijelu planiramo zaposlit će 60 do 70 ljudi, a u ovom dijelu vezanom uz poliklinike i više, jer računamo otvoriti još neke nove djelatnosti u vezi sa zdravstvenom zaštitom.
Jeste li ikad požalili što ste izašli iz osiguranja i počeli se baviti turizmom? Ni slučajno. Prije nego što sam prodao Sunce osiguranje, na hrvatsko tržište osiguranja došlo je desetak inozemnih osiguratelja koji su svi odreda izjavljivali da žele osvojiti 15 posto tržišnog udjela. S obzirom na to da je Croatia osiguranje tada imalo oko 45 do 50 posto tržišta, a Agram oko 25 posto, kada bi se njihove želje ostvarile, zbroj udjela svih osiguratelja na tržištu iznosio bi oko 200 posto. Budući da zbroj udjela ne može biti veći od 100 posto, osjećao sam da nam predstoji ozbiljna utrka koja traži mnogo napora. Zaključio sam da nisam spreman uložiti toliko vremena i energije samo da se održimo na tržištu. Imali smo sreću da smo se brzo dogovorili u vezi prodaje s Agramom i, mogu reći, u pravom trenutku. Moj se životni put neprekidno mijenjao – završio sam elektrotehniku, neko sam vrijeme radio u struci, poslije se bavio fizikom, a potom prodajom osiguranja. Nakon toga iz osiguranja okrenuo sam se turizmu i zdravstvu.
A nakon toga? U konačnici se vidim u poljoprivredi.
Zašto? To je opet na neki način povezano sa zdravljem, a ja sam s time pomalo opsjednut, možda zato što nisam studirao medicinu. Želimo povećati kvalitetu naše usluge u hotelima kako bismo svojim gostima ponudili zdravu hranu koju proizvodimo pod vlastitom kontrolom. Već smo krenuli u tom smjeru – imamo mali projekt na 33 hektara na Braču gdje uzgajamo ovce i proizvodimo sir, a namjeravamo se još pozabaviti i uzgojem teladi na otvorenom. U tu smo svrhu kupili nešto zemlje na Bilogori, a namjeravamo još kupovati. Bavljenje zdravom hranom i poljoprivredom naš je dugoročni projekt.
Namjeravate li se širiti izvan granica Hrvatske? U posljednje vrijeme prilično je popularno ulagati u crnogorski turizam? Ne. Mislim da treba još mnogo toga napraviti u Hrvatskoj.
A širenje na Zagreb? To nije u vidokrugu mojih razmišljanja. Nismo nikad razmišljali o gradskim hotelima.
Kako ste zadovoljni s proteklom sezonom? Protekla nam je sezona bila izuzetno uspješna. Kada bismo je u nekim postocima uspoređivali s prethodnom, bila bi malo nerealna, jer smo prošle godine imali velike investicije i poslije smo otvorili neke hotele. Neovisno o tome, gotovo do kraja 10. mjeseca bili smo gotovo posve popunjeni, a neki su naši hoteli bili puni više od 180 dana. Da bi postigao takve rezultate, hotel mora imati sadržaje i zbog toga smo prije tri godine mnogo u njih uložili, prije svega u wellness. Gostu u našim hotelima nije dosadno ni kad je ružno vrijeme.
Svojedobno ste bili vrlo aktivni na hrvatskom tržištu kapitala putem PIF-a Sunce. Trgujete li i danas dionicama, kad je cijelu zemlju zahvatila euforija ulaganja u dionice? Prije sam trgovao dionicama, ali to je uglavnom bio statičan a ne dinamičan pristup kakav je danas. Danas se sve prebrzo odvija pa to nije za mene. Nisam u to uključen i ne zanima me. Načelno, svi su moji projekti vrlo dugoročni i nemam takvih mešetarskih poriva.
