Aktualno

Nakon što prođu javni natječaj i od dužnosnika postanu službenici, dvjestotinjak Vladinih ljudi više neće morati stavljeti mandat na raspolaganje, nego će ostati u državnoj upravi kao stalni zaposlenici.

Samo ministar, njegovi savjetnici i državni tajnici, molim lijepo, govore monotonom glasom portiri u ministarstvima i drugim državnim institucijama otvarajući odaje državne uprave novoj garnituri nakon konstituiranja Vlade. Pomoćnike ministra, zamjenike državnih tajnika, tajnike ministarstava, predstojnike Vladinih ureda i ravnatelje državnih zavoda ljubazno mole da ‘odsetaju do šaltera na uglu’ i preuzmu pristupnicu za javni natječaj jer njihove pozicije više nisu dužnosničke, već službeničke, pa ih politika više ne može imenovati, nego ih ministar mora zaposlit u skladu s propisanom procedurom. Oni neće kao njihovi prethodnici nakon idućih izbora morati stavljeti mandat na raspolaganje, nego ostaju državnoj upravi kao stalni zaposlenici. Naime, nakon ovih parlamentarnih izbora stupaju na snagu odredbe Zakona o državnim službenicima kojima će dvjestotinjak dužnosničkih mjesta postati službeničkima.

U aktuelnom političkom trenutku, u kojem je sastavljanje ministarske, savjetničke i državnotajničke ekipa buduće vlasti neizvjesna i teška računica, o novim službenicima vjerojatno nitko i ne razmišlja. Jedno je, ipak, sigurno: nove dužnosnike čeka velika muka s novim službenicima. Zakonom o državnim službenicima donesenim još u srpnju 2005. gore nabrojene kategorije novih službeničkih radnih mjesta dobivaju i nove nazive, pa ćemo umjesto pomoćnika ministara, zamjenika državnih tajnika i drugih imati funkcije ravnatelja ili direktora u ministarstvima. Ipak, zakonska podloga za objavu natječaja za njihova radna mjesta tek je djelomično donesena, a ključni problem upravo u tome što nije donesen zakon o plaćama državnih službenika, bez kojeg je nemoguće definirati nova radna mjesta.

Naime, dosadašnji dužnosnici imali su najmanje dvije tisuće kuna veću plaću od najviše pozicioniranih službenika. Plaća pomoćnika ministra je od 11 do 14 tisuća kuna, a prosječna plaća državnih službenika nešto je veća od pet tisuća kuna, ali ne prelazi deset tisuća. Preimenovanjem dužnosničkih funkcija u službeničke ne mijenja se opis posla, pa im se ne može dati manja plaća. Istodobno gube pravo na dužnosnički dodatak, a veću plaću, pak, ne mogu dobiti jer ne postoji propis na osnovi kojega bi se to moglo učiniti, što institucije dovodi u nezgodnu situaciju – nemaju sve elemente za objavu javnih natječaja.

Službenici postaju zamjenik tajnika Vlade i 13 predstojnika Vladinih ureda. Riječ je o predstojnicima Ureda predsjednika Vlade, Ureda za odnose s javnošću, Ureda za protokol, Ureda za zakonodavstvo, Ureda za unutarnju reviziju, Ureda za udruge, Ureda za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, Ureda za socijalno partnerstvo, Ureda za ravnopravnost spolova, Ureda za opće poslove Sabora i Vlade, Ureda za nacionalne manjine, Ureda za ljudska prava i Ureda za javnu nabavu.

Pravnik u Sindikatu državnih službenika objašnjava da je prije dvije godine donesen Zakon o državnim službenicima, a da se prije toga nije napravila sistematizacija radnih mjesta u državnoj upravi, pa se zapravo ne zna koliko će novih službenika na osnovi zakonskih promjena državna administracija zaposlit na stalna radna mjesta. Prema izračunu Sindikata mandate na raspolaganje daje 204 dužnosnika čije funkcije postaju službeničke.

Najviše se dužnosnika pretvara u službenike u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. Slijedi Ministarstvo financija s 13, Ministarstvo gospodarstva s 10 i Ministarstvo kulture s devetoro djelatnika koji će se naći na udaru novog zakona. Od ostalih državnih tijela Zavod za intelektualno vlasništvo ima sedmero kandidata za prijelaz u službeničke redove, a Državni inspektorat, Hidrometeorološki zavod, Uprava za zaštitu i spašavanje te Geodetska uprava po šesteru.

Zanimljivost je da i funkcija predstojnika ureda Vlade za odnose javnošću, koju je do sada obnašao Ratko Maček za plaću od 10.500 kuna, postaje službenička, što znači da glasnogovornik.

Ekipa koja zasjedne u Banske dvore napunit će državne urede svojim ljudima – za stalno.

Neki koji su imenovani na dužnosnički položaj prije toga su bili službenici i njima Zakon daje pravo da se vrate na svoje radno mjesto, a da se ne jave na javni natječaj. Oni koji su prije postajanja dužnosnikom radili za privatnog poslodavca, mogu se vratiti na svoje radno mjesto, a podatak o tome koliko je kojih i koliko ostaje onih koji su političari pa se ne ubrajaju ni u jednu od dviju kategorija, moraju dostaviti ministarstva i uredi u kojima rade, a te podatke nemamo.

Vuković, koji uime Sindikata priznaje da Vlada u prošlom mandatu nije osigurala sve potrebne preduvijete za jednostavan prijelaz sa dužnosnika na službenike. Taj potez je usmjeren na profesionalizaciju državne uprave čiji je cilj smanjiti broj ljudi koji dolaze, ali i odlaze nakon izbora. U nemogućnosti objave javnog natječaja zanimljivo je to da sadašnji dužnosnici obavljaju svoje poslove i za novu Vladu dok ona ne objavi natječaje, a imaju pravo na svoju punu dužnosničku plaću još šest mjeseci, a nakon toga još će šest mjeseci primati polovicu dužnosničke plaće.

Antun Palić, državni tajnik u Uredu za upravu, čija je funkcija i dalje dužnosnička i ovisi o novoj Vladi, potvrđuje da zakon o plaćama još nije usuglašen sa sindikatima, ali kaže i da problema s prijelazom s dužnosničkih na službenička radna mjesta neće biti i da postoje prijelazna rješenja.

Zakon o plaćama državnih službenika ne može se donijeti preko noći jer je riječ o ozbiljnom zakonu. Istina je i to da se sadašnji dužnosnici ne uklapaju u koeficijent previden za najvišu dosadašnju službeničku funkciju i da njihove plaće trebaju biti veće. Ipak, nepostojanje zakona o plaćama nova Vlada može premostiti donošenjem Vladine uredbe koja bi imala zakonsku snagu i koja može privremeno odrediti plaće novih službenika tako da ne budu manje. Moguće je odmah nakon sazivanja Sabora i sastavljanja Vlade Saboru predložiti i izmjene postojećeg zakona koji regulira plaće državnih službenika i novima na taj način dati dodatak.

Kad je riječ o zakonu o plaćama, osnovni spor sa Sindikatom vodi se oko povišica plaće vezanih uz staž. Stajalište Sindikata je da bi svi službenici trebali dobiti povišicu nakon svakih pet godina staža, a stajalište Vlade na odlasku u do sada održanim pregovorima da bi napredovanje službenika, a tako i povećanje plaće, trebalo biti individualno, na osnovi uspjeha. U tom slučaju treba imati sustav mjerenja kvalitete rada državnih službenika, a takav ne postoji i tek ga treba osmisli. Nije dogovoreno ni hoće li policijski službenici imati poseban režim plaća i kakav, a s obzirom na to da je i danas različit od ostalih ministarstava, vjerojatno je da ni u novom zakonu neće biti izjednačeni s ostalima. Zakon o plaćama državnih službenika zapravo je i prvi pravi korak prema reformi državne uprave, pa će za novu Vladu brzina donošenja tog zakona i njegova kvaliteta biti prvi konkretni test opredjeljenja za reformu birokracije.