PR trendovi

Zagrebačka je banka u 10 ovogodišnjih mjeseci privukla 600 milijuna kuna, pa se danas ukupno brine o 32 milijarde kuna štednje građana. U Zabi kažu da građani još preferiraju klasičnu oročenu štednju u devizama, i to eura. Budi se i kunska štednja, no u strukturi ukupne još nije premašila 20 posto. Oročenja su uglavnom kratkoročna, ugovaraju se na godinu dana. No veliko je zanimanje i za štedno-ulagačke proizvode.

Banka ih je lansirala u osam tranši. Na kreditnoj strani godinama s 55 posto, odnosno 14 milijardi kuna, pretežu stambeni krediti. Drugi su u portfelju, s 22 posto, gotovinski, nenamjenski krediti, a zatim slijede ostali, među kojima su zbog praktičnosti popularni mini po tekućim računima i kartični krediti koji zajedno čine 13 ak posto. U Privrednoj banci Zagreb u 10 mjeseci ove godine prikupili su čak dvije milijarde kuna više nego u istom lanjskom razdoblju, pa danas ukupno imaju 25,5 milijardi kuna štednje.

Glavnu štednju čini devizna, no u proteklih godinu dana kunska je strelovito krenula uvis. Najtraženija je, kažu u banci, Kuna plus štednja, s visokim kamatama koje se, ovisno o broju proizvoda kojima se klijent koristi, dodatno potiče pa kamate tako mogu dosegnuti 6,16 posto na godinu (za veće iznose oročenja može ih se dodatno uvećati) uz raspolaganje kamatama prije isteka oročenja.

Upravo zato klijenti, kažu, preferiraju običnu štednju, a ne kombinaciju štednje i ulaganja. Portfelj kredita je s 31. listopada 21 milijardu kuna i u njemu pretežu stambeni, zatim krediti za kupnju vozila i nenamjenski krediti. Prosječni je stambeni kredit 50 tisuća eura, a nenamjenski i automobilski između 60 i 70 tisuća kuna. U Raiffeisen banci kažu da je planirani porast štednje do 1. studenog ove godine podbacio.

Građani su, naime, čuvali novac za javnu ponudu dionica T-HT-a, no do kraja godine očekuju da će se štednja vratiti utabanim stazama. Od ukupne štednje građana 19 posto je u kunama, a od ukupne devizne štednje 81 posto u eurima. Iz široke palette štednih proizvoda klijenti se najčešće, kažu u RBA-u, odlučuju za oročenu nenamjensku štednju, na rok oročenja dulji od godine dana. Pri tome banka nudi mogućnost raspolaganja kamatama jednakratno, nakon isteka oročenja ili višekratno u obliku rente.

Nudi se i mogućnost automatskog produljenja roka oročenja, tako da klijent ne mora doći u poslovnicu. Novost je u ponudi oročavanja kuna uz fiksne kamate: pri oročenju kuna na rok dulji od šest mjeseci fiksne su kamate veće od promjenljivih i do 0,25-postotnih bodova. Klijente se privlači i premijskom štednjom: uz redovite kamate klijenti ostvaruju pravo i na premiju koja se obračunava istekom oročenja na ukupan iznos kamata.

Premija je, ovisno o roku oročenja, od 10 posto za oročenje od 24 do 36 mjeseci do 20 posto za rokove dulje od 60 mjeseci. Kad je riječ o potražnji, najtraženiji su nenamjenski krediti, potom stambeni i krediti za kupnju vozila; u strukturi portfelja, kažu, jednako su zastupljeni.

Unatoč ekspanziji ulaganja na tržištu kapitala, Erste & Steiermärkische banka prikupila je u deset ovogodišnjih mjeseci 1,6 milijardi kuna više štednje nego u istome lanjskom razdoblju – građani su ukupno uštedjeli 14,5 milijardi kuna. Još preteže devizna štednja, i to u eurima, ali kao i u drugim bankama, sve se više traži ona u domaćoj valuti, ponajprije zbog atraktivnijih kamata. U privlačenju nove štednje banke se često koriste i posebnim akcijama. Upravo je u tijeku akcija do 31. prosinca u kojoj za sve novoočuvane depozite standardne i rentne štednje u kunama Ersteove kamate rastu i do 10 posto, pa mogu dosegnuti najviše 6,25 posto. Klijenti vole i Aktivnu štednju, višekratne isplate u iznosima i ritmu koji im odgovaraju, kažu u Erste banci.

Kamate su do 5,20 posto za štednju dulju od godinu dana uz premiju od 20 posto. Na drugoj strani krediti su u odnosu na prošlogodišnji listopad porasli 9,3 posto, na ukupno 10,99 milijardi kuna. Od 3,6 milijardi kuna, koliko je banka odobrila ove godine, 60 posto su različite vrste gotovinskih kredita, a u ovogodišnjem portfelju 25 posto drže stambeni krediti. Prosječni je iznos gotovinskih kredita 70-ak tisuća kuna, a stambenih oko 68 tisuća eura.

Zbog velikog zanimanja klijenata Erste je u ponudu ponovno uveo kunske gotovinske kredite s ostatkom vrijednosti, pa klijenti tako mogu dobiti do 180 tisuća kuna kredita, dakle veći iznos uz nižu mjesecnu otplatu, birajući pri tome dinamiku otplate. Ni u Hypo Alpe-Adria banci struktura štednje ne odstupa od prosjeka: preteže devizna, i to eurska štednja (77 posto), a kunska je dogurala do 14,3 posto. Kod kunske se štednje uglavnom ugovara dugoročno oročenje, na rok dulji od tri godine. Takve je štednje 34 posto.

U dijelu kreditiranja većina je portfelja, 78,5 posto, u stambenim kreditima. Automobilski krediti čine devet posto portfelja, nenamjenski samo šest posto. U OTP banci štednja je u odnosu na lanjski listopad porasla devet posto. U strukturi dominiraju euri sa 62 posto, a kune su okupirale 24 posto portfelja.

Najčešće se ugovaraju Dogovorna, Standardna i Rentna štednja, a oročavanjem putem interneta mogu se zaraditi 0,10 posto veće kamate. Ukupni je kreditni portfelj 4,2 milijarde kuna, a najtraženiji su, kažu, gotovinski krediti prosječnog iznosa 8.500 eura.