Home / Poslovna scena / Tražimo novi ZAKONSKI OKVIR

Tražimo novi ZAKONSKI OKVIR

U rujnu je pri HUB-u osnovan Odbor za stambenu štednju, a zajednički napori idu u smjeru proširivanja ulaganja slobodnih financijskih sredstava, što podrazumijeva i financiranje stambene gradnje te smanjenje nepotrebnih troškova kojima je sada opterećeno poslovanje.

Ova će godina, za stambene štedionice, ostati zapamćena kao godina u kojoj se došlo do milijun sklopljenih ugovora. No pamtit će je i po tome da su, u prvih šest mjeseci 2007., zabilježile gubitak od 21,6 milijuna kuna. Mnogi smatraju da je vrijeme da se u tom sektoru nešto promijeni, a prvo što bi trebalo mijenjati, zakonski je okvir. Za svih pet stambenih štedionica na domaćem tržištu to je bio dobar razlog da se udruže. Tako je u rujnu osnovan Odbor za stambenu štednju pri HUB-u, preko kojega bi se štedionice trebale uhvatiti u koštar s problemima na području stambene štednje i kreditiranja. Snježana Herceg, predsjednica Uprave Prve stambene štedionice, koja trenutačno predsjeda Odborom, kaže da će kroz djelovanje Odbora nastojati promijeniti dosadašnje zanemarivanje stambenih štedionica u odnosu na ukupni bankarski sustav.

Svih pet članica priprema prijedlog izmjena Zakona o stambenoj štednji kako bi se uskladio s uobičajenim zakonskim rješenjima koja reguliraju područje stambene štednje u europskim i tranzicijskim zemljama. Njihovi napori prije svega će biti usmjereni prema proširivanju mogućnosti ulaganja slobodnih financijskih sredstava, pod čim podrazumijevaju i financiranje stambene gradnje te smanjenje nepotrebnih troškova kojima je sada opterećeno poslovanje.

Sve su štedionice zainteresirane za liberalizaciju ulaganja, jer se postojećim pravilima ograničava razvoj sustava stambene štednje. Naime, one ne mogu ulagati slobodna sredstva na tržištu kapitala pa si tako ne mogu ni osigurati likvidnost. Na tržištu kapitala štedionicama preostaje jedino nekoliko obveznica izdavatelja Ministarstva financija, jer mogu ulagati samo u proizvode koji su osigurani bezuvjetnim državnim jamstvom i vezani uz valutnu klauzulu. Ulaganja bi, mišljenja su neki, trebala biti dopuštena bar u širini koju imaju mirovinski fondovi.

S druge strane, mnogi smatraju da se na promjeni zakona inzistira zbog mogućnosti špekuliranja. Iz Wüstenrot štedionice opovrgavaju takve mogućnosti, ističući da poslovanje štedionica mora ostati u zoni minimalnog rizika, a zakonske promjene moraju ići za tim da štedionice i dalje obavljaju posao zbog kojega su tu, a to je kreditiranje individualne stambene gradnje.

Slično razmišljaju i u PBZ-ovoj štedionici. Podsjećaju na to da se zakonski propisi nisu mijenjali već devet godina. U današnjim uvjetima poslovanja na hrvatskom financijskom tržištu štedionice to dovodi u nezavidan položaj, jer imaju malu mogućnost da utječu na svoje poslovanje. Mirko Brozović, predsjednik Uprave, kaže da se u takvoj situaciji uopće ne može procijeniti budućnost stambene štednje u Hrvatskoj, ali vjeruje da će ona, unatoč trenutačno usporenom rastu depozita stanovništva, ostati poželjan vid ulaganja. U prilog tomu govore podaci da stambena štednja, s oko 600.000 aktivnih štedišta, svake godine bilježi blagi rast.

Završni godišnji rezultati pokazat će kakva je ‘računica’ stambenih štedionica i navijestiti što možemo očekivati u idućem razdoblju. Ako je suditi prema broju novosklopljenih ugovora, štedišta su još zanimljivi takvi proizvodi koji jamče prihod bez previše špekulacija. Što se pak tiče promjene regulative, ona će sigurno pričekati još neko vrijeme, bar do konstituiranja nove Vlade.