-
U čemu su razlozi skromnih ulaganja stranih private equity fondova u Hrvatsku? – Osnovni je razlog u tome što ulagači naše tržište smatraju srednjim, očekivano manjim prinosima, pa stoga manji dio svog portfelja predviđenog za zemlje Srednje i Juгоistočne Europe ulazu u Hrvatsku. Drugi je razlog u relativno nepovoljnom pravnom i poreznom okviru za ulaganja u Hrvatskoj za strane private equity fondove, po-sebice nedovoljnoj zaštiti koju pruža provođenje zakona i propisa. Osim toga, strani private equity fondovi uzimaju u obzir i relativno malo tržište po broju stanovnika, kupovnoj moći te tržišnoj kapitalizaciji i likvidnosti.
-
Zbog čega su ostale zemlje u regiji bolje od nas? – Iako private equity ulagači u nekim zemljama regije imaju veće očekivane prinose (40-ak posto) od onih koje se ostvaruje u Hrvatskoj (većina private equity fondova traži…)
-
Kako potaknuti domaće investitore na takav način ulaganja? – U Hrvatskoj već postoje inicijative poticanja razvoja fondova rizičnog kapitala. U vezi s tim spomenula bih i BICRO (Poslovno-inovacijski centar Hrvatske) s programom VENCRO, čiji je cilj poticanje razvoja fondova rizičnog kapitala. Vlada RH osigurala je 32 milijuna kuna za investicijski fond rizičnog kapitala da bi se od institucionalnih investitora iz privatnog sektora prikupilo dodatnih najmanje 108 milijuna kuna i najmanje 30 posto prikupljenog novca uložilo u naprednu tehnologiju. Na javnom natječaju odabrani su (srpanj 2007.) investicijski menadžeri za osnivanje i upravljanje tim prvom javno-privatnim rizičnim fondom, a osniva se i prikuplja privatni kapital.
-
Što konkretno HVCA čini u vezi s tim? – Ponajprije potičemo edukaciju i razmjenu informacija između investitora i poduzetnika. Organizirajući private equity konferencije pokušavamo približiti iskustva domaćih i stranih private equity menadžera koji investiraju u regiju. Sljedeću takvu regionalnu konferenciju organizirat ćemo potkraj travnja ili početkom svibnja 2008. Na edukaciji poduzetnika radimo u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca organizirajući seminare pod nazivom Financiranje kompanija rizičnim kapitalom – uvod u private equity. Također aktivno djelujemo i korespondiramo sa zakonodavcem i regulatorom u svrhu poboljšanja razvoja private equity sektora i investicijske klime.
-
Koliko je za private equity investiranje važan dobar menadžer? – Podaci o dugoročnom prinosu na private equity investiciju pokazuju koliko je važno izabrati kvalitetnog private equity menadžera. Analizirajući podatke o prinosima na takve investicije posljednjih 27 godina u Europi, brojke nam pokazuju da je prosječni private equity fond ostvario dugoročni prinos od 10,8 posto na godinu neto od menadžerskih provizija, a 25 posto najuspješnijih private equity menadžera je ostvarilo dugoročne prinos od 23,3 posto neto od menadžerskih provizija.
-
Ima li kod nas dovoljno kvalitetnih menadžera koji upravljaju novcem private equity fondova? – Menadžeri (malobrojnih) private equity fondova u Hrvatskoj uglavnom su dobri, što je prilično prilike na relativno malom tržištu. Ako se private equity tržište u Hrvatskoj razvije, biti će ključno razvijati i private equity menadžere koji moraju vladati mnogim vještinama.
U privlačenju private equity investitora zaostajemo za regijom
Imate li podatke o strukturi kapitala? Odakle najčešće dolazi novac za private equity i ‘venture capital’ projekte u nas? Kojim je zemljama Hrvatska atraktivna za ulaganje? – U Hrvatskoj je registriran samo jedan fond rizičnog kapitala, Quaestus Private Equity, čiji su ulagači hrvatski institucionalni investitori. Također, u Hrvatsku investiraju i strani private equity fondovi putem menadžmentskih kompanija registriranih u Hrvatskoj uključujući Copernicus Capital, Horizonte Venture Capital, SEAF Croatia, Vienna Capital Partners. Dodatno možemo spomenuti i KD private equity fond koji ulaže u zemlje regije uključujući Hrvatsku. Također, HBOR je između 2002. i 2004. imao program ulaganja u temeljni kapital, koji će se nastaviti u drugim oblicima od 2008. Ulagali u strane private equity fondove koji investiraju u Hrvatsku uključuju međunarodne financijske institucije (EBRD, IFC), Vladine razvojne agencije/fondove (USAID, SECO, Finnfund, Norfund), te institucionalne investitore iz Austrije, Slovenije, Velike Britanije i druge.
Što mislite o zakonodavnom okviru za private equity kapital u Hrvatskoj? – Iako private equity fondovi imaju relativno dobar zakon koji ih regulira, pravilnici koje izdaje regulator često koče razvoj poslovanja private equity fondova. S više razumijevanja između struke i regulatora o specifičnostima ulaganja u private equity možda bi se i više domaćih institucionalnih investitora odlučilo za ulaganje u tu klasu imovine pa bi bilo i više registriranih private equity fondova.
Imate li prijedlog o tome kako za takav način ulaganja promijeniti klimu među našim poduzetnicima? – Djive su stvari ključne za veću spremnost hrvatskih poduzetnika za private equity financiranje: po-najprije je potrebno donijeti platformu za državne poticajne mjere i usmjeriti veću medijsku pozornost na private equity financiranje kao ključnom u doprinosu financiranja inovacija, intelektualnog kapitala, malog i srednjeg poduzetništva općenito te razvoja tržišta kapitala. Drugo, valja educirati poduzetnike, koji bi trebali shvatiti prednost takva načina nalaženja svježeg kapitala.
Koči li private equity sektor i sadašnje stanje na tržištu kapitala? – Kretanja na domaćim i stranim tržištima mogu potaknuti ili usporiti razvoj private equity tržišta u Hrvatskoj. Hrvatsko tržište kapitala i investicijski fondovi doživjeli su pravi bum u posljednjih nekoliko godina, a posebno je velik rast bio zabilježen sve do danas. Pukne li balon, što neki analitičari najavljaju, svakako da će se kapital uložen u dionice preseći u alternativne klase imovine. Osim solidnoga dugoročnog prinosa koji se može ostvariti ulaganjem u private equity fondove, ulaganje u takve fondove poboljšava diverzifikaciju ulaganja. No takvo je ulaganje dugoročno, nelikvidno, pa zahtijeva veći angažman investicijskog menadžera.
