USPOREDNO s IPO-om društva se uvrštavaju u službenu KOTACIJU

Tvrtke koje se odluče na uvrštenje u najvišu kotaciju pokazuju svoju zrelost, organizaciju i standarde korporativnog upravljanja. Takva uvrštenja povećavaju likvidnost i dubinu tržišta, čine ga ozbiljnim i privlači sve strane institucionalne ulagače.

Posljednjih se mjeseci broj dionica u prvoj kotaciji povećava. Tako se samo može povećati i zanimanje investitora jer je riječ o društvima koja su sama odlučila biti transparentna, odnosno otvorena prema javnosti, od koje ne žele skrivati rezultate poslovanja. Posebno je važan broj takvih kompanija s obzirom na to da će se uskoro ukinuti kotacija JDD-a, u koju su prisilno uvrštena društva na burzu prije nekoliko godina. Iako će neka od njih ostati na burzi, jer su se već i pokazala likvidnima i transparentnima, stoji se, neka i likvidnijima od društava u prvoj kotaciji, ipak će institucionalni ulagači uskoro morati početi čistiti svoj portfelj.

U najvišoj je kotaciji 13 društava, uskoro bi im se mogla pridružiti i Optima, a sljedeće godine sigurno još nekoliko društava s obzirom na to da neka već najavljaju IPO, poput HGspota. No važnije od broja društava u službenoj kotaciji jest i to što je burza dobila ‘blue chip’ dionice, poput Inine ili HT-ove, zbog čega je svojedobno vladala velika bojanak nakon izlaska Plivine dionice s burze prije godinu i pol dana.

‘Blue chip’ dionicom nazivaju se one koje iza sebe imaju ‘neku priču’, kao što se to voli reći u financijskom svijetu. Naime, sve uvrštene dionice u prvu kotaciju ne mogu automatski nositi to ime jer nisu dovoljno likvidne, kao što je, primjerice, slučaj s Istraturistom ili Medikom. S druge, pak, strane u kotaciji JDD-a ima društava poput, primjerice, Ericsson Nikole Tesle, koja dobro komuniciraju s ulagačima i postižu zavidne rezultate u transparentnosti.

Tvrtke koje se odluče na uvrštenje u najvišu kotaciju pokazuju svoju zrelost, organizaciju i standarde korporativnog upravljanja. Nadalje, omogućeni su im lakši pristup financiranju i fleksibilnosti potvrat u poslovanju. Tako se, primjerice takvo društvo može lakše odlučiti na potez preuzimanja ili spajanja, ali i jednostavnije provesti, primjerice, radničko dioničarstvo ili nagraditi menadžment uz pomoć opcija.

• Sve u svemu, uvrštenje velikih tvrtki u prvu kotaciju važan je korak naprijed za domaću burzu jer povećava likvidnost i dubinu tržišta, čini ga ozbiljnim i privlači sve strane institucionalne investitore, koji traže više vrijednosnih papira da mogu početi ulagati na pojedinu burzu – kaže član Uprave Interkapitala Daniel Nevidal.

Veću spremnost kompanija za uvrštenje u službenu kotaciju mnogi analitičari tumače pojačanom potražnjom na tržištu, počevši, primjerice, od mirovinskih fondova ili, pak, investicijskih, u koje se zbog dobrih prinosa novac kontinuirano slijeva. Mirovinski su fondovi, naime, prisiljeni ulagati isključivo u društva iz najviše kotacije, a uskoro će im biti omogućeno ulaganje u društva iz kotacije JDD-a.

Prije dvije je godine počeo val inicijalnih javnih ponuda, a među prvima se našla se virovitička Tvornica šećera Viro. Na IPO se odlučila, kao i većina ostalih, zbog proširenja poslovnih planova vezanih uz ulaganje ili širenje.

• Viro je trebao dodatni novac za dovršetak ulaganja u modernizaciju proizvodnje, a dodatno se za uvrštenje u prvu kotaciju odlučio zbog osiguranja transparentnosti u poslovanju i održavanja obećanja radnicima da im se pruži mogućnost sudjelovanja u vlasništvu tvornice – kaže prokurist Vira Željko Zadro i nastavlja:

• Uvrštenje na burzu omogućilo nam je postizanje transparentnosti poslovanja, što nam je važno zbog naših partnera u EU, gdje je izlazak na burzu uobičajena praksa i gdje se puno povjerene poklanja jedino parterima s jasnom vlasničkom strukturom.

Atlantic Grupa se nedavno odlučila na IPO i uvrštenje u prvu kotaciju, a s obzirom na to da je već ranije poslovala vrlo transparentno, stroga pravila prve kotacije nisu bila ograničenje, ali jesu dodatni izazov, kaže predsjednik Uprave Atlantica Emil Tedeschi. Naime, Atlantic Grupa je već bila na tržištu putem izdanih korporativnih obveznica, stoga joj je transparentnost i prije bila obveza. Uz 13 kompanija u prvoj kotaciji njihovim pravilima transparentnosti, zapravo, treba pridodati i osam društava koja su na tržištu putem zaduživanja obveznicama.