Popolareu Croatiji štednja je dosegnula 870 milijuna kuna, četiri posto više nego u listopadu prošle godine, a najviše se, očekivano, štedi u kunama i eurima iako kombinacija štednje i ulaganja privlači sve više klijenata. Kreditni je portfelj 802 milijuna kuna; najveći dio čine nenamjenski i potrošački krediti.
U Imex banci od štednih se proizvoda najviše traži klasična oročena štednja (šest i 12 mjeseci), no sve je popularnija i Obiteljska štednja, s mogućnošću podjele štednih uloga na članove obitelji, pri čemu se za na svaki ulog obračunavaju kamate. Ukupni je štedni portfelj 385 milijuna kuna, a kreditni 152 milijuna. Među kreditima su, kažu, najtraženiji nenamjenski krediti s valutnom klauzulom u eurima. Leasing industrija je, logično, zbog odbitka PDV-a okrenuta poduzećima, no u određenom postotku financira i građane, najviše pri nabavi automobila.
U Hypo leasingu kažu da građani čine oko šest posto portfelja mjerenog prema broju klijenata, odnosno tri posto mjerenog prema volumenu financiranja. U Unicreditu je to još manje, oko jedan posto ili ukupno 10-ak milijuna eura. U S-leasingu portfelj je oko tri posto, što je 11 milijuna eura. Postotak je isti i u OTP leasingu, tri posto udjela građana, no portfelj je znatno manji, samo milijun eura. Ipak, najbrže rastu fondovi koji danas drže 30-ak milijardi kuna, gotovo trećinu štednje u bankama. U Erste Investu kažu da im se imovina od listopada prošle godine do listopada ove povećala čak 130 posto ili 1,74 milijarde kuna.
Udijel fizičkih osoba pri tome se s 42 posto povećao na 58, a povećali su se i njihovi prosječni udjeli, i to 68 posto. Popularizaciji fondova najviše su, kažu, pridonijele inicijalne javne ponude. U Hypo Investu dođaju da građani više vole rizičnije fondove koji donose i veći profit, pa su tako najviše, čak 67,5 posto, ulagali u dionički fond HI-growth. Od ukupno 400 milijuna kuna građani su uložili 276 milijuna. I u PBZ Investu potvrđuju da su građani glavni generator rasta njihove imovine. Udijel fizičkih osoba je 66 posto ili oko 4,3 milijarde kuna.
Trenutačno u njegove fondove ulaže oko 45 tisuća građana s prosječnom ovogodišnjom uplatom ‘teškom’ 46 tisuća kuna. U KD Investmentsu imovina građana je u godinu dana porasla 90 posto, na ukupno 380 milijuna kuna, što je 60-ak posto cjelokupne imovine. Najviše se novca na tržištu, procjenjuju, slijevalo u novootvorene, rizičnije fondove koji ulažu na tržištu JI Europe. Inače, prosječni je iznos uplata u fondove KD Investmensta otprilike 37 tisuća kuna.
Procvat dioničarstva povukao je i neka druga ulaganja koja jamče sigurniju starost, primjerice životno osiguranje. U ukupnoj zaračunanoj bruto premiji svih društava (7,6 milijardi kuna) životna osiguranja premašila su 1,92 milijarde. U domaćem Croatia osiguranju prikupili su 17 posto više bruto zaračunane premije (u odnosu na listopad prošle godine), odnosno 273 milijuna kuna, pri čemu najbrže rastu investicijska životna osiguranja, ali traži se i kombinacija ulaganja poput Invest Premiuma, koja je ove godine privukla čak 20 milijuna kuna.