Četiri veledrogerije kontroliraju 95 posto hrvatskog tržišta

Akvizicijama do vrha – recept je koji je uspješno primijenila poznata njemačka veledrogerija Phoenix International u pohodu na hrvatsko tržište. Naime, u samo četiri godine na taj je način osvojila lidersku poziciju na domaćem veledrogerijskom tržištu. Najprije je preuzela tvrtke Medifarm – Velebit iz Varaždina i zagrebačku Farmaciju, čijim je spajanjem nastala tvrtka Phoenix Farmacija, a nedavno je akvirirala i veledrogeriju Unipharma.

Posljednjim preuzimanjem, kupnjom Jadran – Pharme (koju je Jadran – Galenski laboratorij kupio prije samo godinu dana radi spajanja s veledrogerijom Adria Pharmom i daljnjom preprodajom) Phoenix Farmacija uspjela je s trona zbaciti tvrtku koja je dugo godina uvjerljivo bila veledrogerija broj jedan u Hrvatskoj – Mediku.

Navedenim preuzimanjima zbrojeni će prihodi Phoenix Farmacije s Jadran – Pharmom i Unipharma biti oko 2,2 milijarde kuna, dakle 200-tinjak milijuna kuna više od ukupnih Medikinih prihoda.

Osim što su prouzročile promjene u tržišnim udjelima, te su akvizicije označile i kraj konsolidacije tog segmenta s obzirom na to da prve četiri veledrogerije drže oko 95 posto cjelokupnog tržišta. Treća po veličini, tvrtka Medical Intertrade, koju je početkom 90-ih godina osnovala sirijska obitelj Joukhadar, s prihodima od 1,32 milijarde kuna zauzima 19-ak posto tržišta, a slijedi je Oktal Pharma sa 16-ak posto udjela.

U vlasništvu Oktal Pharme prije tri godine ušao njemački Anzag kupivši 49-postotni udjel, a zanimljiv je podatak da vlasništvo nad Anzagom dijeli nekoliko najvećih europskih veledrogerija: Celesio, koji je nedavno izasao iz Medike i prodao Unipharma Phoenixu (navodno u sklopu podjele europskog tržišta, Celesio je dobio tržište Slovenije, a Phoenix Hrvatsku), Alliance Uni-Chem i Phoenix International (tako je Phoenix posredno i u Oktal Pharmi). Preostali udjel u Oktal Pharmi za sada je još u domaćim rukama – uz predsjednika Uprave Vladimira Klobučara suvlasnici su Branko Parag, Marijan Škiljević i Ivan Klobučar.

Osim visoke koncentracije prve četvorke, mogućnosti za akvizicije u segmentu veledrogerija nema previše i zbog toga što je većina preostalih tvrtki (50-ak) usko specijalizirana, pa stoga nisu pretjerano zanimljive mete. Jedina opcija koja veledrogerijama stoji na raspolaganju organski je rast i eventualno širenje u segment ljekarni. No nijedan od ta dva puta nije nimalo jednostavan.

U smjeru vertikalnog povezivanja do sada su intenzivnije krenule tri veledrogerije, ali zbog rascjepkanosti tržišta ljekarni nijedna nije uspjela na tom polju napraviti veći iskorak, a uglavnom se preuzimalo ljekarne s problemima u poslovanju. Medika ima 40 ljekarni, Medical Intertrade 22, a Oktal Pharma 20, što je i dalje malo u odnosu na ukupni broj ljekarni, koji se procjenjuje na otprilike 930.

Suprotno planovima svojih konkurenata, Phoenix Farmacija odlučila se za posve drukčiju strategiju. Predsjednik Uprave te tvrtke Stjepan Talan objasnio je da je u Hrvatskoj gotovo nemoguće otvoriti novu ljekarnu i stoga širenje na taj segment nužno znači preuzimanje postojećih ljekarni, čiji vlasnici imaju prilično velike zahtjeve kada je riječ o cijeni akvizicije.

• Cijene ljekarni u Hrvatskoj iznimno su visoke i kreću se u visini godišnjeg prihoda tvrtke, tako da je upitna profitabilnost takvih preuzimanja. Kako je profitna marža u ljekarnama između šest do sedam posto, akvizicija po toj cijeni isplatila bi se tek za 14 godina. Stoga se ne namjeravamo širiti na taj način. Iznimka bi, naravno, bila napravljena kad bi se županijske ljekarne stavile na prodaju. Tada Phoenix ne bi stajao po strani – rekao je Talan.

Daljnji rast veledrogerije kojoj je na čelu Stjepan Talan vidi u organskom rastu. I taj je put prilično trnovit. Mnogo je ograničavajućih činitelja: država već neko vrijeme nastoji smanjiti potrošnju lijekova i sniziti njihove cijene, tako da tržište više ne ostvaruje visoke stope rasta, zakonom su propisane maksimalne marže koje veledrogerije mogu ostvarivati, a on zabranjuje i sklapanje ekskluzivnih ugovora s proizvođačima lijekova koji se izdaju na recept. Prema tome, jedina je mogućnost za rast otimanje tržišnog udjela konkurenciji.

• U takvim tržišnim uvjetima može se rasti samo ako se ponudi kvalitetan servis i povoljni financijski uvjeti lijekarnama. Ja se uvijek zalažem za prvu mogućnost jer smatra da je jedino tako moguće osvojiti i zadržati kupce, a popusti postižu samo kratkoročni učinak – smatra Talan i dodaje da Phoenix namjerava nastaviti započete markešanske aktivnosti, koje podrazumijevaju davanje besplatnih savjetovanja lijekarnama u vezi s povećanjem profitabilnosti i uređenjem ljekarne te edukaciju lijekarnika.

Phoenixov je trenutačni prioritet pripajanje kupljenih društava i njihovo restrukturiranje, što će najvećoj strukturi podrazumijevati smanjenje broja zaposlenih za 30-ak. Sljedeći je veći potez preseljenje tvrtke na novu adresu. Phoenix, naime, namjerava prodati atraktivnu parcelu u Ozaljskoj ulici, u blizini Remize, vrijednu oko osam milijuna eura i sagraditi poslovno-sklađišnu zgradu na novoj lokaciji, najvjerojatnije u Velikoj Gorici.

S druge strane, Medikini planovi usmjereni su na već spomenute ljekarne, s time da je kao i druge veleodrogerije najviše zainteresirana za one u vlasništvu županije.

Već je pokazala interes za ljekarnama Varaždinske i Međimurske županije, kao i onima u vlasništvu Grada Zagreba, no od realizacije tih planova za sada nema ništa zbog Vladine uredbe kojom se do prošloga iduće godine zabranjuje prijenos osnivačkih prava nad ljekarnama s jedinica lokalne uprave odnosno županija na privatne tvrtke.

Druga mogućnost je širenje izvan granica Hrvatske, točnije, akvizicije u regiji. Medika je još prije odustala od širenja u Bosnu zbog prilično komplicirane situacije na tamošnjem tržištu, pa je danas stoga usmjerena na Srbiju, u kojoj još nema veće koncentracije. Najveća veleodrogerija u Srbiji je državni Velefarm, a privatne veleodrogerije još nisu uspjeli osvojiti veće tržišne udjele, u čemu Medika vidi potencijal za rast.

No nepostojanje dominantnog strateškog partnera u vlasničkoj strukturi Medike toj tvrtki otežava veći iskorak i pitanje je hoće li se svi dioničari složiti s tim planovima. Damir Kuštrak, predsjednik Uprave Medike, doduše, kaže da se ne ope trećuje vlasničkom strukturu, nego tržištem, i da je Medika svojim dosadašnjim poslovanjem pokazala da može opstati i bez većinskog vlasnika.

• Dokazali smo da se možemo nositi i s najvećim europskim veleodrogerijama, a dovoljan dokaz za to je da nas Phoenix Farmaciju nije uspjela prestići organskim putem, već se morala odlučiti za rast akvizicijama – rekao je Kuštrak.

Za dostizanje Medikina tržišnog udjela Phoenix Farmaciju uistinu bi morala čekati mnogo godina s obzirom na to da su joj prihodi 2005. bili oko 1,73 milijardi kuna, a godinu dana poslije povećali su se oko četiri posto, na 1,8 milijardi kuna. U isto je vrijeme Medika rasla sporije od tržišta, prema stopi od samo 0,5 posto, a za ovu je godinu najavila rast od gotovo četiri posto, odnosno u skladu s rastom cjelokupnog tržišta.

Osim Medike, od tržišta je posljednjih godina sporije rasla i Oktal Pharma, koja je 2006. povećala prihode 1,8 posto, a tvrtka Medical Intertrade ostvarila je za ovo tržište iznimno visoke stope rasta. Godine 2005. njen prihod porastao 20-ak posto u odnosu na godinu dana prije, 2006. godine 15,6 posto, a ove godine planira rasti dvostruko brže od tržišta, prema stopi od 7,5 posto, i ostvariti prihod od 1,42 milijarde kuna. Kako postižu takve iznimne rezultate i koja im je strategija za hrvatsko tržište, u Medical Intertradeu nisu željeli detaljno obrazlagati. U odgovoru koji je poslala direktorica Službe prodaje Medical Intertradea Diana Percač stoji tek da prilikom za rast vide u ‘održavanju postignute kvalitete usluge i širenju asortimana ponude’ i da se ne planiraju intenzivnije širiti na segment ljekarni.

S druge strane, iz Oktal Pharme nije bilo moguće dobiti nikakva objašnjenja vezana uz strategiju širenja, no iz njenih dosadašnjih poteza može se zaključiti da je kao i većina drugih veleodrogerija usmjerena na vertikalno povezivanje (lani je pripojila Ljekarnu Barešić). Spori rast 2006. u Oktal Pharmi su opravdali reformom politike lijekova koju su proveli Ministarstvo zdravstva i HZZO u listopadu 2006. uvođenjem A (besplatne) i B (uz obveznu doplatu) liste lijekova, što je prouzročilo dugoročne i strukturne promjene na tržištu – točnije, sniženje cijena od 10,5 posto, promjene u strukturi potrošnje u korist besplatnih lijekova, kao i dodatni pritisak proizvođača na distributivne troškove (marže).

Osim toga, Oktal Pharma je lani počela provoditi restriktivniju politiku davanja kupcima, zbog čega joj je smanjen udjel u prodaji bolnicama, ali i povećana dobit.

Za sporiji rast u Oktal Pharmi krive i pogorsanu likvidnost. Na taj problem, zbog kojega stalno rastu potraživanja od kupaca i dugovanja dobavljačima, žale se redovito sve veleodrogerije, no, kako sada stvari stojte, neće ga se uskoro riješiti. Prije dva mjeseca Ministarstvo financija podmirilo je djelomično dugovanja dobavljačima lijekova i skratilo rokove plaćanja, ali ta financijska injekcija nije bila dugog vijeka i rok plaćanja ponovno je pomaknut sa 120 na 180 do 220 dana.

Zbog povećane kreditne zaduženosti prouzročene nelikvidnošću porasli su troškovi financiranja, a dio veleodrogerija, konkretno Medika i Oktal Pharma, odlučio je izdati obveznice ili komercijalne zapise. Sve to, rekao je Damir Kuštrak, povećalo je troškove financiranja i u konačnici prouzročilo pad profita veleodrogerija. Dok su profitne marže u toj djelatnosti u Europi oko tri posto, u Hrvatskoj su između jedan i jedan i pol posto.

Upravo zbog tih ograničavajućih činitelja, kao i podatka da je u segmentu trgovine na veliko lijekovima i medicinskim proizvodima u Hrvatskoj postignuta visoka koncentracija, na veleodrogerijskom tržištu ne predviđaju se nikakve velike promjene sljedećih godina. Moguće je samo da Medika napokon dobije većinskog vlasnika u obliku strateškog partnera ili da jedna od velikih europskih veleodrogerija uđe na tržište preuzimanjem Medical Intertradea.