Intervju

Specijal nacionalnog tržišta osiguranja stranim osigurateljima, deregulaciju uvjeta i tarifa te zaštitu tržišnog natjecanja. Liberalizacija tržišta donosi i veću odgovornost menadžmenta osiguravajućih društava, a dobri poslovni običaji na liberaliziranom tržištu podrazumijevaju da ipak nema osiguravatelja koji osvaja tržišni udjel na mjernim stvaranjem gubitaka. Nužnost liberalizacije autoosiguranja potkrepljuju i podaci koji govore o čak 85 posto osiguranika s 50-postotnim bonusom na police osiguranja od autoodgovornosti, kao i o više od 37 tisuća sudskih sporova koji se vode u vezi s tim.

Potpuna liberalizacija tog tržišta, odnosno odobravanje i svim inozemnim osigurateljima da posluju na hrvatskom tržištu, očekuje se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Kad je riječ o mogućim popustima za vozače i prijevoznike čija vozila nisu sudjelovala u prometnim nezgodama, u Hrvatskoj kažu da već postoji sustav popusta, odnosno bonusa za vozače koji nisu prouzročili prometnu nezgodu. Ako u jednoj godini ne skriven prometnu nezgodu, iduću dobivaju bonus, odnosno popust na premiju osiguranja. Croatia planira takav sustav zadržati i u budućnosti. Premija će u konačnici biti određena rizičnim parametrima vozača, stoga je realno očekivati da će manje rizičnim vozačima obvezno osiguravanje automobila pojeftiniti, a oni rizičnijega profila iduće bi godine mogli plaćati višu premiju osiguranja. U Jadranskom osiguranju očekuju da će, nakon što nastupi liberalizacija, svaki osiguranik dobiti osiguranje po svojoj mjeri. Odnosno, ako je vozač rizičan, premija će biti viša, a ako je statistika iz prijašnjih godina na njegovoj strani, trebala bi biti niža.

Premija bi se svakako trebala plaćati prema izloženosti riziku, a sustav bonusa i malusa na neki je način stimulacija odnosno destimulacija prijevozniku da ima što manje štete sa svojim vozilom tijekom osiguravateljske godine. Nema li štete, dogodine ga treba nagraditi nižom premijom. No uz postojeći bonus/malus model svakog se osiguranika gleda prema pojedinim policama osiguranja i kao kompletnega klijenta s cjelokupnim portfeljem koji ima u osiguravajućoj kući, što također utječe na stvaranje što realnije slike o tome koje ćemo mu pogodnosti jer Zakon o obveznim osiguranjima u prometu propisuje da je autoosiguranje obvezno i da osiguratelj ne smije odbiti ponudu osiguranika za ugovaranje obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Potkraj godine sva osiguravajuća društva dostave Hrvatskom uredu za osiguranje broj prijavljenih šteta po jednoj policiji koje su se dogodile tijekom te godine i ti su podaci dostupni svim osiguravajućim društvima, ali ondje nema detalja o šteti kao što je, primjerice, višina štete. Ta baza služi za obračune premija u idućoj godini.

Registar šteta već postoji jer sva osiguravajuća društva, u svrhu poštovanja temeljnoga premijskog sustava, HUO-u redovito dostavljaju podatke o štetnicima. Kad je riječ o neredovitim platišima, osiguravajuće su kuće danas mnogo opreznije nego proteklih godina pa stvaraju vlastite baze dužnika. Interes osiguravajućih društava svakako je da se povežu i na toj osnovi – zaključuju u Jadranskom osiguranju.

Liberalizacija tržišta autoosiguranja najvjerojatnije neće znatnije pojeftiniti police osiguranja, ali potrošači vjerni jednom osiguranju na duge bi staze mogli dobiti različite povlastice jer će novi igrači na tržištu, vjerojatno, na sve načine pokušati prodati vlastiti proizvod. Stoga će igrači s našeg tržišta morati svojim klijentima ponuditi i neke povlastice.