Nove tehnologije izbacuju s tržišta mnogo usluga

Izvori dobre zarade i profitabilni poslovi stalno se mijenjaju. Nova tehnologija oduvijek je pokretač tih promjena, ali ubrzanjem tehnološke revolucije u posljednje vrijeme i promjene na tržištu sve su brže, tako da, primjerice, brzorastući sektor koji je donosio velik profit u 10 godina može proći fazu rasta, stagnacije i nakon toga polako početi propadati. Razvoj računalne tehnologije najviše je promijenio izgled poslovnog svijeta u posljednjih 20-ak godina, ali na to sve više utječu i nove znanstvene spoznaje te jačanje interesnih skupina. Hrvatska u tome prati svjetske trendove, pa mnoge tvrtke i obrti polako ali sigurno zatvaraju vrata zbog promjena na tržištu. Veliki igrači obično u takvim situacijama bolje prolaze jer na vrijeme uoče trend i prilagode mu se, čak i ako to znači potpunu promjenu djelatnosti, a mali imaju samo dvije mogućnosti: slijediti uzor, velike, ili propasti.

Nekada je mali obrtnik vidio priliku u samostalnoj djelatnosti – za mnoge je bilo ispunjenje sna otvoriti vlastitu radnju i biti svoj gazda. Bilo je mnogo takvih prilika, uglavnom uslužnih djelatnosti, za koje su mnogi smatrali da će ljudima vječno biti potrebne, poput krojača ili urara. Ipak, vrijeme je pokazalo da takve potrebe uistinu ne mogu nestati, ali da se mogu smanjiti: popravak odjeće i obuće s vremenom je postao skuplji od kupnje nove, zbog čega su postolari i krojači polako gasili obrt. Osim toga, i moda se sve brže mijenjala, što je ubrzalo taj proces. Fina mehanika je s razvojem strojarstva također pojeftinila, pa je sve više ljudi oštećeni sat zamjenjivalo novim, a i bravu se malo njih trudilo odnijeti na popravak. Sljedeći je korak bila elektronika: počelo se smatrati da se televizor, radio ili videorekorder isplati popravljati samo dok je pod jamstvom, što nije bez argumenta. Naime, nakon tih godinu-dvije za cijenu malo većeg popravka može se kupiti isti ili čak bolji model. Naravno da te promjene nisu potpuno dokinule potrebu za krojačima, serviserima ili urarima, ali danas oni uglavnom preživljavaju kao dijelovi većeg sustava – vezani su uz trgovački centar ili su ovlašteni serviseri, vrlo su rijetko samostalni obrtnici. Sljedeći na popisu onih koji će u većini slučajeva postati suvišni i nestati su prodavači glazbe pohranjene na CD, videotekari i voditelji fotostudija.

Novi trendovi – promjena medija za pohranu informacija – danas pokreću tihu revoluciju. Kad je gramofonska ploča zamijenjena kasetom, stvari su se promijenile za diskografsku industriju, jednako kao i kad se dogodila druga zamjena, kad je kasetu s polica izgurala nosač zvuka, CD. Kad je, pak, videokasete zamijenio DVD, videoteke su doživjele velike promjene, ali ni tu nije bio kraj, kao što su mnogi mislili. Promjena medija nije bila usputna stvar koju je trebalo napraviti i nastaviti poslovanje po starom. Prelazak na CD i DVD najavio je veću i važniju pojavu u industriji – internet. On nameće sasvim nova pravila igre, pa se globalni digitalni ‘download’ sigurno nadomjestak za industriju koja se sada temelji na nosačima zvuka.

Kako će ti trendovi utjecati na poduzetnike koji se tim djelatnostima bave i jesu li crna predviđanja o sudbini fotografskih radnji, videoteka i trgovina CD-ovima točna? Vjerojatno jesu, jer većina onih koji se tim poslom bave propast će ne naprave li odvažne korake. Ipak, te je korake gotovo nemoguće napraviti ako biznis nije uhodan, ako se pravodobno ne uočavaju trendovi i ne poduzimaju mjere za prilagodbu tim trendovima.

Pitanje je tko je i kako ušao u ta teža vremena transformacije. Ako je ušao s tvrtkom izgrađenom na kvalitetnoj osnovi, kadrovski racionaliziranom, neće imati problema. Badrov također priznaje da je velika ulaganja u novu opremu potrebna za proširenje usluga uglavnom financirao iz starih zaliha, odnosno da je tvrtka bila spremna kad je došlo vrijeme za korjenite promjene. Danas situacija u biznisu vezanom uz fotografiju nije sjajna, a prema riječima Željka Badrova počele su se zatvarati i prve fotografijske radnje. Vrijeme u kojem je bavljenje tim poslom bilo vrlo unosno prošlo je, pa se danas sve manje ljudi odlučuje na pokretanje tog biznisa. Naime, fotografije se izrađuju sve manje, a upravo je to osnovni izvor zarade fotoradnji: dijelom je tomu uzrokovao digitalne fotografije, a dijelom i jeftini pisači uz pomoć kojih se fotografija može izraditi kod kuće.

U svijetu se ne smanjuje broj izrađenih fotografija jer se 10 puta više fotografira, a 10 posto fotografija ipak se razvije; dakle, dođe na isto – napravi se jednako, čak i više fotografija. U Hrvatskoj za tim trendom kasnimo nekoliko godina, danas smo već desetak godina u padu, ali promatrajući što se događa vani, nadamo se da će se i to izjednačiti. Čekanje boljih vremena mogu si priuštiti samo oni koji su loša dočekali na izvrsnu položaju, jer za održavanje razine prihoda treba pronaći druge načine zarade. Iako se i Badrov financira ponajprije od izrade fotografija, smanjeni prihodi od tog dijela posla moraju se dopuniti na neki drugi način, u slučaju Badrova – prodajom.

Širenje sada nikako ne dolazi u obzir, održavamo to što imamo. Ipak, širimo poslove na drugi način, uvodimo dodatne usluge: izrađujemo fotosuvenire, kalendare, fotošalice, nužimo sve na čemu je fotografija primjenjiva. Počeli smo s dvije galerije, studijom za uokvirenje, nužimo velikim tvrtkama opremanje prostora fotografijom. Te isplative djelatnosti vezane uz fotografiju, naravno, ne mogu se pokrenuti bez velikih financijskih ulaganja, a oni koji nemaju tu sreću da imaju zalihe, neće to moći učiniti.

Kad je riječ o skorašnjoj velikoj promjeni u glazbenoj industriji, jednoj od najmoćnijih svjetskih industrija, najviše se spominje izumiranje prodavaonica CD-a. Kod nas male, kvartovske prodavaonice nosača zvuka gotovo više i ne postoje, pa je pitanje zapravo kako će ta promjena utjecati na velike igrače koji se bave diskografijom. Nosač zvuka nastojimo održati i financijski i količinski, dakle s obzirom na broj komada, ali i istodobno naći još četiri ili pet načina njegova iskorištavanja koji bi nam jamčili isplativost.

Prilično je lako shvatiti što on želi reći. Naime, neovisno o tome što se dogodi s CD-om kao medijem, diskografi će naći neki način da zarade na proizvodu. Prodaja preko interneta zapravo više odgovara proizvođačima glazbe jer sada za CD mogu dobiti 100 ili možda 150 kuna, a taj isti glazbeni proizvod preko servisa poput iTunesa mogu prodati po jedan dolar za pjesmu. Kad jedanput nekog naviknete, danas će kupiti tri pjesme, sutra sedam, prekosutra 15. Sigurno će biti povećanja u količini prodanih nosača zvuka, kao što se događa u Americi, koja je vodeća po tome. Globalni digitalni ‘download’ sigurno je nadomjestak za industriju koja se sada temelji na nosačima zvuka.

Promjene u Croatia Recordsu, kažu, dočekuju spremni i vide kao mogućnost povećanja prodaje i profit, a ne kao negativnu pojavu iako Hrvati nikad nisu bili dobri korisnici CD-a. Dok se u Njemačkoj na godinu proda sedam CD-a po stanovniku, u Hrvatskoj se proda samo 0,6 po stanovniku. Posao čije je preživljavanje uistinu upitno jest videotekarstvo. Pritisak na tu granu stalno se povećava: od jeftinih DVD-ova koji se nude na kioskima i u šoping-centrima, mogućnosti ‘skidanja’ filmova s interneta, koja se sa sve bržim internetskim vezama stalno povećava, do pojave MAXtv-a – čini se da sve prisutne videoteke u Hrvatskoj broje posljednje dane. Od vlasnika se može čuti da su poslovni rezultati sve slabiji i da mnogi razmišljaju o zatvaranju.

Poslovanje videoteka vrhunac je doživjelo potkraj 90-ih i 2000., a danas videoteke bilježe pad poslovanja, pa sve više ljudi polako izlazi iz tog posla ili razmišlja o tome. Naravno, videoteke neće posve nestati, ali broj će im se uvelike smanjiti u sljedećim godinama i preživjet će samo one svjesne situacije i spremne na prilagodbu. Vjerujem da će na kraju preživjeti samo videoteke s više poslovnica, kaže Marina Grđan, poslovotkinja 15 videoteka Pauk, najpoznatijega zagrebačkoga videotekarnog lanca.

Planovi videoteka Pauk najvjerojatnije uključuju smanjenje broja poslovnica i zatvaranje nekih kvarovskih videoteka, što je i logično – pad prometa od 50 posto u posljednje tri godine vrlo će brzo dovesti do situacije u kojoj se sa sadašnjim brojem poslovnica neće moći pozitivno poslovati. Naravno, Pauk planira i dalje poslovati na glavnim lokacijama i ostaviti najjače videoteke, ali kupnju novih naslova već je smanjio jer jednostavno više nema potrebe za naručivanjem mnogo filmova.