Potrošači se uzalud nadaju niskim premijama

Početkom iduće godine u Hrvatskoj će početi djelomična liberalizacija tržišta obveznih osiguranja u prometu, odnosno svaki će osiguravatelj samostalno donositi uvjete osiguranja i tarifni sustav umjesto dosadašnjih zajedničkih uvjeta osiguranja i jedinstvenih tarifa koje je morao odobriti Hrvatski ured za osiguranje (HUO). Naime, 1. siječnja 2008. prestaje vrijediti članak 68. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, koji je nalogao da osiguravatelji odrede zajedničke cijene i uvjete osiguranja.

U tržišnu utakmicu s promijenjenim pravilima igre uključit će se 14 osiguravajućih društava s 1,9 milijuna polica i više od 2,5 milijardi kuna premija, ali gotovo svi igrači znaju da neće biti izrazito niskih premija kojima se nadaju potrošači. Novi cjenici i uvjeti trebali bi biti poznati početkom iduće godine. Novom zakonskom izmjenom osiguravateljima se omogućava da u tržišnoj utakmici cijenama, uvjetima ili specifičnim osiguravajućim proizvodima pri-

Slušajući predstavnike osiguravajućih društava, dolazimo i do druge strane istine o visini premija osiguranja za obvezno i kasko-osiguranje. Osiguravatelji dokazuju da im je kasko čisti gubitak kod većine prijevoznika, posebno ako se šteta dogodi u inozemstvu. Argumenti za tu tvrdnju prično su im čvrsti. Prijevoznici pak predlažu da se u slučaju kasko-osiguranja postigne dogovor o osiguranju vozila na svotu od npr. 30.000 eura, a da iznad te svote plaćaju prijevoznici. Glede obveznog osiguranja kamen spoticanja su tzv. zone rizika. Razlika u cijeni između pojedinih zona rizika (npr. Krapina – Daruvar) je do 50 posto, što u ukupnom zbroju troškova diskriminira prijevoznike u pojedinim zonama rizika. Izračuni za zone rizika napravljeni su prema štetama za sve vrste vozila, što posebno diskriminira međunarodne prijevoznike koji već dio svoga posla obavljaju u inozemstvu. Tu se otvara prostor za pregovore s Hanfom i Udrugom osiguravatelja da se iz toga isključuje međunarodni prijevoznici. Postoji i složenije rješenje – da prijevoznici prebace poslovanje u zonu manjeg rizika (troškova). Sama osiguravajuća društva teško će poslije 1. siječnja 2008. išta promijeniti glede liberalizacije tržišta jer bi tako riskirala manju zaradu.

Hrvatski osiguravatelji koji posluju u segmentu autoodgovornosti vjeruju da cijene polica neće drastično padati. Iako postoji mogućnost nižih cijena autoosiguranja uvođenjem liberalizacije, treba je početi uvođiti ne rušiti ono dobro što već postoji. Naravno da postoji bojazan da će netko istražiti s niskim cijenama, posebno jači osiguravatelji. Liberalizacija će sigurno prouzročiti velike promjene u sustavu obveznih osiguranja u prometu, ali one se ne smiju svesti na konkurentska bitku snižavanjem cijena premija. Osim toga, svi aktuarski izračuni pokazuju da nema prostora za smanjivanje cijena – kažu u Euroherc osiguranju.

Slično misle i u Croatia osiguranju. U Allianzu očekuju da će liberalizacija prouzročiti smanjenje ukupnih premija na tržištu, ali da će neki vlasnici vozila imati niže, a drugi više premije, ovisno o riziku, tj. parametrizaciji koju će primijeniti pojedino osiguravajuće društvo.

Prema našim informacijama društva koja se bave osiguranjem od automobilske odgovornosti pravodobno su, to jest 60 dana prije početka liberalizacije, predala Hanfi cjenike osiguranja od automobilske odgovornosti. Isto je učinilo i Croatia osiguranje. Sukladno zakonskim propisima Hanfa je ovlaštena ispitati jesu li predani cjenici napravljeni sukladno aktuarskim načelima i pravilima struke. Ako cjenik pojedinog društva ne bi zadovoljio navedene standarde struke, Agencija je ovlaštena i dužna obustaviti njegovu primjenu i zatražiti usklađenje s pravilima osiguravateljske struke. Želimo, dakle, naglasiti da su osiguravajuća društva pri formiranju cijene polica i u uvjetima liberalizacije vezana pravilima osiguravateljske struke, odnosno da prema zakonskim propisima ne mogu proizvoljno utvrđivati cijenu polica automobilske odgovornosti. Premija osiguranja od automobilske odgovornosti mora biti dovoljna za ispunjenje obveza koje osiguratelj ima prema ugovorima o osiguranju i za pokriće drugih troškova poslovanja osiguravatelja – tvrdi Željko Serdar, direktor Sektora za osiguranje autoodgovornosti i autokaska u Croatia osiguranju.

Drugim riječima, Hanfa bi trebala štiti tržište od mogućeg dampinga, odnosno od prodaje polica osiguranja koje su toliko jeftine da na kraju osiguravatelju stvaraju gubitke. Takvim bi se mjerama mogli poslužiti igrači koji žele brzo osvojiti tržište, a imaju dovoljno jako financijsko zaleđe da mogu trpjeti gubitke dok ne iscrpe konkurenciju. Takva bi konkurencija mogla doći izvan granica Hrvatske.

Nema mjesta dampingu cijena u osiguranju od autoodgovornosti. To se protivi logici i profesionalnom kodu svakog menadžera koji bi trebao raditi u interesu povećanja profitabilnosti vlastite tvrtke. U procjeni tehničke pričuve za pokriće rizika važna je uloga aktuara i Hanfe kao supervizora, bar na početku procesa i postavljanja pravila. Realne osnove za velik pad premije ipak nema – kažu u Jadranском osiguranju.

Pojam liberalizacije tržišta osiguranja podrazumijeva otvaranje nacionalnog tržišta osiguranja stranim osigurateljima, deregulaciju uvjeta i tarifa te zaštitu tržišnog natjecanja. Liberalizacija tržišta donosi i veću odgovornost menadžmenta osiguravajućih društava, a dobri poslovni običaji na liberaliziranom tržištu podrazumijevaju da ipak nema osiguravatelja koji osvaja tržišni udjel na mjernim stvaranjem gubitaka. Nužnost liberalizacije autoosiguranja potkrepljuju i podaci koji govore o čak 85 posto osiguranika s 50-postotnim bonusom na police osiguranja od autoodgovornosti, kao i o više od 37 tisuća sudskih sporova koji se vode u vezi s tim.

Potpuna liberalizacija tog tržišta, odnosno odobravanje i svim inozemnim osigurateljima da posluju na hrvatskom tržištu, očekuje se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Kad je riječ o mogućim popustima za vozače i prijevoznike čija vozila nisu sudjelovala u prometnim nezgodama, u Hrvatskoj kažu da već postoji sustav popusta, odnosno bonusa za vozače koji nisu prouzročili prometnu nezgodu. Ako u jednoj godini ne skriven prometnu nezgodu, iduću dobivaju bonus, odnosno popust na premiju osiguranja. Croatia planira takav sustav zadržati i u budućnosti. Premija će u konačnici biti određena rizičnim parametrima vozača, stoga je realno očekivati da će manje rizičnim vozačima obvezno osiguranje automobila pojeftiniti, a oni rizičnijega profila iduće bi godine mogli plaćati višu premiju osiguranja. U Jadranskom osiguranju očekuju da će, nakon što nastupi liberalizacija, svaki osiguranik dobiti osiguranje po svojoj mjeri. Odnosno, ako je vozač rizičan, premija će biti viša, a ako je statistika iz prijašnjih godina na njegovoj strani, trebala bi biti niža.

Premija bi se svakako trebala plaćati prema izloženosti riziku, a sustav bonusa i malusa na neki je način stimulacija odnosno destimulacija prijevozniku da ima što manje štete sa svojim vozilom tijekom osiguravateljske godine. Nema li štete, dogodine ga treba nagraditi nižom premijom. No uz postojeći bonus/malus model svakog se osiguranika gleda prema pojedinim policama osiguranja i kao kompletnega klijenta s cjelokupnim portfeljem koji ima u osiguravajućoj kući, što također utječe na stvaranje što realnije slike o tome koje ćemo mu pogodnost pružiti pri obnovi starih polica osiguranja, sklapanju novih te korištenju svim uslugama koje mu možemo ponuditi u sklopu Koncerna Agram – objašnjavaju iz Euroherc osiguranja. S druge strane, uz bonusu koje priželjkuje svaki osiguranik i prijevoznik postoje i opasnosti za osiguravatelj jer neke tvrtke izbjegavaju plaćanje premija, a ipak imaju ugovor s osiguravateljem.

Da bi se pratile tvrtke i pojedinci koji izbjegavaju plaćanje premija, podaci o štetama prikupljaju se u Hrvatskom uredu za osiguranje. No nije moguće, prema uzoru na banke, formirati crne liste osiguranika, dakle onih koji ne plaćaju premije osiguranja ili imaju štete, kojima bi osiguravatelj uskratio izdati policu automobilske odgovornosti jer Zakon o obveznim osiguranjima u prometu propisuje da je autoosiguranje obvezno i da osiguravatelj ne smije odbiti ponudu osiguranika za ugovaranje obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Potkraj godine sva osiguravajuća društva dostave Hrvatskom uredu za osiguranje broj prijavljenih šteta po jednoj polici koje su se dogodile tijekom te godine i ti su podaci dostupni svim osiguravajućim društvima, ali ondje nema detalja o šteti kao što je, primjerice, visina štete. Ta baza služi za obračune premija u idućoj godini.

Registar šteta već postoji jer sva osiguravajuća društva, u svrhu poštovanja temeljnoga premijskog sustava, HUO-u redovito dostavljaju podatke o štetnicima. Kad je riječ o neredovitim platišima, osiguravajuće su kuće danas mnogo opreznije nego proteklih godina pa stvaraju vlastite baze dužnika. Interes osiguravajućih društava svakako je da se povežu i na toj osnovi – zaključuju u Jadranskom osiguranju.

Liberalizacija tržišta autoosiguranja najvjerojatnije neće znatno pojeftiniti police osiguranja, ali potrošači vjerni jednom osiguranju na duge bi staze mogli dobiti različite povlastice jer će novi igrači na tržištu, vjerojatno, na sve načine pokušati prodati vlastiti proizvod. Stoga će igrači s našeg tržišta morati svojim klijentima ponuditi i neke povlastice.