Završetkom projekata modernizacije prometnica Hrvatska će postati dio globalnoga europskoga prometnog sustava. Kako će taj sustav utjecati na razvoj gospodarstva pokušat će se odgovoriti na konferenciji Utjecaj prijevoza na gospodarstvo, koja će se održati 6. veljače 2008. godine u Zagrebu, u organizaciji udruge Hrvatski cestovni prijevoznici i poslovnog tjednika Lider. Ideja vodilja projekta je analiza djelatnosti svih vrsta prijevoza u Hrvatskoj i regiji, koju obuhvaćaju europski putni koridori V i X, te njihov utjecaj na ukupni razvoj gospodarstva u Hrvatskoj. Kao partneri u projekt su uključene gospodarske i znanstvene institucije vezane uz sadržaj konferencije.
Prijevoz je krivožilni sustav svake razvijene zemlje i prisutan je u svakom segmentu gospodarstva. Ulaskom u Europsku uniju uvelike će se promijeniti sustavi koji su dosad funkcionirali u hrvatskom prijevozništvu. Prilagodba novim sustavima može biti vrlo bolna pa je iskazana potreba da se gospodarstvo na vrijeme educira za primjenu novih uvjeta. Na konferenciji će se prijevoznici susresti s ostalim gospodarstvenicima i predstavnicima vlasti, definirati probleme i naći modele za njihovo rješavanje – kaže Marijan Banelli, programski direktor konferencije.
Na konferenciji će sudjelovati stručnjaci i predstavnici institucija Europske unije koji će, zajedno s hrvatskim predavačima, svojim iskustvom pomoći iznalaženju optimalnih rješenja. U radionicama poslije predavanja obradit će se specifične teme, a na završnome okruglom stolu donijet će se zaključci i preporuke za budući razvoj.
Glavne teme predavanja na konferenciji bit će geostrateške i gospodarske perspektive prijevoza u Hrvatskoj, primjena Schengenskog sporazuma i njegov utjecaj na gospodarstvo, uklapanje prijevoznih resursa Hrvatske u Europsku uniju te europski fondovi vezani uz prijevozničku djelatnost. U sklopu predavanja o gospodarskom položaju i važnosti prijevoza za gospodarstvo Hrvatske posebno će se obraditi teme uklapanja u europski sustav intermodalnog prijevoza i europsku mrežu logističkih centara, utjecaj sigurnosti prometa na gospodarske tijekove prijevoza i prijevoznici lobi kao politički činitelj utjecaja.
Predviđene su i četiri radionice na kojima će se obrađivati specifične prijevoznike teme. Prva radionica odnosi se na zakonsku regulativu, utjecaj na kreiranje propisa putem organiziranog djelovanja i funkcionaliranja državnih službi. Problematika troškova u prijevozu s naglaskom na osnivanju zajedničke agencije za naplatu potraživanja u prijevozu tema je druge radionice. Jedna će radionica obraditi fondove Europske unije namijenjene razvoju prijevoznih djelatnosti i mogućnostima su-djelovanja u tim programima. Suradnja prijevoznika i korisnika usluga tema je četvrte radionice.
Krajnji je cilj da konferencija preraste u godišnji regionalni gospodarski forum, a nakon toga i stalnu konferenciju na razini EU.
Neto dobit Luke Rijeka u prvim devet mjeseci ove godine iznosila je 6,5 milijuna kuna, što je 10,7 posto više od 3,13 milijuna kuna koliko je iznosila u prvim devet mjeseci prošle godine prema podacima iz financijskog izvješća što ga je Luka Rijeka dostavila Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi Luke Rijeka u prvim devet mjeseci ove godine iznosili su 164,9 milijuna kuna i bili su 13,5 posto veći od prihoda iz istoga prošlogodišnjeg razdoblja. Na stranim tržištima ostvareno je 72 posto prihoda, a na domaćem 28 posto. Rast prometa u riječkoj luci ukazuje na očekivano ostvarenje oko 13 milijuna tona tereta u ovoj godini, što je apsolutni rekord u prometu tereta u Luci Rijeka u njenoj novoj povijesti. Riječka luka ostvarila je u prvim deset mjeseci ove godine ukupan promet od 11,02 milijuna tona tereta, što je 21 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Promet je povećan u svim strukturama tereta, a najveće je povećanje ostvareno u prometu kontejnera – u prvim deset mjeseci prekrcano je 120.232 kontejnera, što je 61 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Riječka Lučka uprava najavila je i skori početak pripremnih radova na uređenju dijela prostora bivše koksare u Bakru, koji je progašen pomorskim dobrom i dodijeljen na upravljanje riječkoj Lučkoj upravi za obavljanje lučkih djelatnosti.
Uređenje novog prostora stajat će 2,3 milijuna kuna, a ugovor o pripremnim radovima s izvođačem tvrtkom Ivet bit će potpisan sljedećeg tjedna.
Grad Buzet, kao granično područje s Republikom Slovenijom, nikako ne pristaje na to da se granični prijelaz Sočerga/Požane zatvori za međunarodni teretni promet. Prijelaz je osposobljen za teretni promet prije nekoliko godina i otad posluje vrlo uspješno. Gospodarstvo Grada Buzeta ali i najvećeg dijela Istarske županije obavlja teretni promet preko ovoga graničnog prijelaza pa bi se njegovim uklanjanjem ozbiljno pogoršalo poslovanje gospodarskih tvrtki, a posebno bi se opteretili najbliži prijelazi za koje se predlaže da ostanu otvoreni za međunarodni teretni promet.
Takvom organizacijom teretnog prometa, odnosno zabranom teretnog prometa preko graničnog prijelaza Sočerga cijelom će se gospodarstvu Istarske županije višestruko povećati troškovi poslovanja, čime će se tvrtke s tog područja dovesti u neravnotežni položaj na tržištu u odnosu na ostale županije u Republici Hrvatskoj.