Ernest Tolj, Stjepan Šafran, Dražen Krolo, Đuro Gavrilović i mnogi drugi poduzetnici odlučili su se uza svoju osnovnu djelatnost upustiti i u poljoprivredu, dobrim dijelom motivirani državnim poticajima i mogućnostima povlačenja novca iz fondova EU.
Prijede nekoliko je tjedana u Brezničkom Humu, mjestu nedaleko od Varaždina, upriličeno svečano otvorenje novosagrađenoga vinskih podruma i vinarije Šafran. Znatiželjnici, prijatelji, kolege i suradnici imali su prilike toga dana obići deset hektara novih nasada, podrum opremljen suvremenom tehnologijom namijenjenom preradi grožda te u prostoru za degustaciju kušati vino koje je, kaže vlasnik, otprije poznato ljubiteljima dobre kapljice. Ulazak Stjepana Šafrana, vlasnika Metal Producta i dugogodišnjeg predsjednika Hrvatske obrtničke komore, u komercijalnu proizvodnju vina nije slučajnost, a ni rezultat strateškog promišljanja ljudi koji sjede na vrhu Metal Producta, nego logičan nastavak višedesetljetne obiteljske tradicije uzgoja vinove loze.
Ipak, priznaje Šafran, diverzifikacije poslovanja, odnosno širenja postojećih kapaciteta, ne bi bilo da ta grana privrede nema potencijala ili da nije prispjela odgovarajuća pomoć države.
S obzirom na to da su se Šafranu pridružili i neki drugi poduzetnici, dalo bi se zaključiti da im je danas poljoprivreda ono što su im prije, s obzirom na disperziju rizika osnovne djelatnosti, bili turizam i nekretnine. Naravno, dodatni je motiv da domaći poduzetnici, ovisno o djelatnosti koju obavljaju i pripremljenim projektima, mogu aplicirati za novac iz pretpristupnih fondova Europske unije ili se, pak, sudjelovanjem u državnim programima ‘ogrebati’ za koju kunu poticaja. Naime, kao što je to otprije poznato, ulazak u Europsku uniju nekim će poljoprivrednim kulturama, poput vinove loze i maslina, pretpostaviti određene proizvodne kvote ili broj nasada, zbog čega država već nekoliko godina nastoji motivirati poljoprivrednike ili poduzetnike da pristupe programima ra-
Tako je investicija koja će se do 2010. popeti na četiri milijuna eura najveći iznos koji je tvrtka Gavrilović uložila u vlastiti uzgoj poljoprivrednih sorti.
- Osnovna su djelatnost tvrtke kćeri Gavrilović poljoprivrede uzgoj stoke za tov i proizvodnja povrća za vlastitu maloprodajnu mrežu primjenom načela kontrole ‘od polja do stola’. Kad imate cje- lovit sustav, imate mogućnost proizvodnje i plasmana različitih proizvoda, zbog čega i ne morate biti usmjereni na jednu vrstu ili skupinu proizvoda – objasnili su u tvrtki.
Unatoč tome što tvrtka planira daljnja, mnogo veća ulaganja, ne može se reći da novac za podi- zanje plastenika nije dobra odskočna daska u biz- nisu s rajićicama.
Gavrilović je tek jedna od 2,5 tisuće tvrtki koje se, s obzirom na djelatnost koju obavljaju, mogu prijaviti za novac iz SAPARD-a. Kako tvrdi Zvonimir Savić, savjetnik Direkcije za EU fondove i poslovno savjetovanje Raiffeisen Consultinga, od 25 milijuna eura, koliko tvrtkama stoji na raspolo- gaju, iskorišteno je samo četiri posto.
- Taj je pretpristupni fond zanimljiv zbog toga što poduzetnici mogu dobiti visoke apsolutne iznose bespovratnih sredstava koji, kao što je slučaj s tvrtkom Gavrilović, mogu pokriti i polovinu cje- lokupne investicije. Svakako savjetujem poduzet- nicima da pripreme projekte i iskoriste novac koji im Europska unija stavlja na raspolaganje. Osim što je to dobra financijska inicijacija, projekt koji je odobrio SAPARD svojevrsna je potvrda da po- duzeće posluje po europskim standardima, što može značiti i bolju tržišnu poziciju – zaključuje Savić.
Bilo da u poljoprivredi vide sigurnosni izlaz u slučaju da podbace poslovni rezultati od obav- ljanja osnovne djelatnosti, bilo da u njoj prepo- znaju potencijal kojim će se okoristiti buduće ge- neracije, poznata će se lica iz svijeta hrvatskog bi- znisa, predviđaju sugovornici, u sljedećih neko- liko godina (ili barem do ulaska u EU) sve češće moći vidjeti u polju, vinogradu ili masliniku.
Poduzetnik teško može živjeti obavljajući samo jednu djelatnost, kaže Krolo, a diverzifikacija poslovanja dobro dođe i kad je riječ o zapošljavanju radne snage.
-
Kako je vinarstvo sezonski biznis, ljude nakon završetka sezone zapošljavamo na drugim pro- jektima. Premda bih podignuo vinograd bez obzira na državne poticaje, moram priznati da su oni dodatna motivacija – objašnjava Krolo i na- stavlja da je ulazak u Europsku uniju, odnosno ograničenja s kojim se poslije treba nositi, sva- kako jedan od razloga zbog kojih se povećava za- nimanje poduzetnika za poljoprivredu, a njega je dodatno motiviralo to što se u posljednje vrijeme sve više govori oživljavanju seoskih gospodar- stava.
