Konkurenti strateška je suradnja s izdavačem Reader’s Digestom koja, kažu u Mozaiku, donosi znanja s područja direktnog marketinga. Koliko je za tu tvrtku važna prodaja putem direktnog marketinga najbolje govori podatak da njime ostvaruje čak 85 posto ukupnih prihoda. Ipak, u planovima za 2008. godinu Mozaik ima i proširenje knjižarske mreže po cijeloj Hrvatskoj, kako bi i tim kanalom povećao prodaju. U ovom trenutku imaju 20 knjižara, a prije nešto manje od godinu dana otvorili su i veliku knjižaru u trgovačkom centru City Center One, koja je prema nekim pokazateljima najuspješnija knjižara u Hrvatskoj.
U Profilu, čiji je direktor Daniel Žderić, kažu da je ova godina za njih bila izuzetno uspješna. – Ostvarili smo znatan rast prodaje na svim odjelima te otvorili i etablirali dvije nove multimedijske knjižare, u Rijeci i u Splitu. U 2007. povećali smo broj izdanja, a promet u maloprodaji povećali 45 posto – tvrdi Leo Lentz, predsjednik Uprave Profila.
Algoritam je kuća koju je možda najviše pogodio trend kiosk-izdavača ili je jednostavno riječ o tome da Algoritam to najutvrđenije priznaje. Tihomir Paulik kaže da je pad prodaje u knjižarama u to vrijeme bio čak i do 50 posto te da se prodaja tek treba vratiti na prijašnju razinu jer se od najniže točke podigla tek za nekih 30 posto. Algoritam ipak svoje financijske rezultate uvelike popravlja širenjem djelatnosti na multimediju, tako da njihova tržišna pozicija unatoč tako znatnom padu prodaje knjiga nije bila ugrožena.
U VBZ-u u vrijeme kiosk-izdavača nisu imali pad prodaje, dijelom i stoga što su se uključili u širu distribucijsku akciju, tj. dio naslova plasirali su na kioscima.
- Naši su prihodi isključivo od knjiga i ne mislimo dalje širiti program, eventualno samo popuniti program u maloprodaji – kaže Zatezalo, predsjednik Uprave VBZ-a.
VBZ je u 2007. godini nastavio svoje širenje u regiju i osnivanjem sestrinske tvrtke u Srbiji poduzeo još jedan hrabar poslovni potez. – VBZ je svoju veliku šansu doživio 2000. godine kad smo išli u transformaciju tvrtke, preuzeli veliki rizik otvaranja svojih prodajnih mjesta i uspjeli u tome – kaže Boško Zatezalo, direktor VBZ-a.
Iako poduzetnici ne vole kad sreća odlučuje o njihovom poslovnom uspjehu, u svijetu izdavača ona igra popriličnu ulogu. Naime, odabrati između desetaka tisuća naslova onaj koji će postati hit jednostavno nije samo pitanje zaposlenja stručnjaka, već vrlo veliku ulogu igra i sreća. Jedan izdavački hit može znatno promijeniti godišnji financijski rezultat izdavača, pa tako i Tihomir Paulik, direktor Algoritma, priznaje da su knjige o Haryju Potteru donijele osjetnu financijsku dobit, iako ni približno u onim razmjerima kako je to vani, gdje se knjige prema kojima je napravljen film prodaju u višestruko većim nakladama nego ostale.
- Svaka dobra knjiga koju pogođite, svaki bestseller, povuče i prodaju ostalih knjiga – objašnjava Paulik – i izaziva veći interes za izdavača.
VBZ se širi u regiji. Megapopularni naslovi nakladniku mogu omogućiti sredstva potrebna za rast, što možda najbolje pokazuje primjer VBZ-a. – Naše knjige, ne jedna, nego deseci različitih, zauzimaju godišnje prodajne top-liste – objašnjava Boško Zatezalo, direktor VBZ-a.
Ističe da je važno sredstva dobivena iz tih uspjeha ponovno uložiti u posao, a ne ih ostaviti da stoje na računu tvrtke. VBZ je tako dobre financijske rezultate iskorištio da bi se proširio u Sloveniju prije pet godina, dvije godine nakon toga u BiH, a otprije nekoliko mjeseci i u Srbiji posluje kroz sestrinsku tvrtku.
Specijal kapitala korigirane za udjel sekundarnih izvora u strukturi pasive banaka. To znači da će se zahtijevati i veća stopa adekvatnosti kapitala od sada propisanih deset posto. Također u HNB-u razmišljaju da sljedeće godine uvedu selektivni pristup u kreditiranje poduzeća i stanovništva. Tu ideju već dulje zagovara velik dio ekonomista, a temelji se ponajprije na smanjenju potrošačkih kredita, a zadržavanju onih za gospodarstvo te stambenih kredita stanovništva.
Mjere HNB-a usporit će mogućnost rasta banaka. No, to ne znači da će one biti u gubitku, nego će tražiti nove načine zarade ponudom novih proizvoda i usluga. Ili nadmetanjem za privlačenje novih štedišta s povećanjem pasivnih kamatnih stopa, čiji je trend ove godine već počeo. No, počeo je i onaj drugi trend – povećanje aktivnih kamatnih stopa. A mogao bi se nastaviti i sljedeće godine, kažu analitičari. Posebno ako se Europska središnja banka odluči povećati referentne kamatne stope. A to ne bi bilo iznenađenje, s obzirom na to da je ove godine taj potez odgodila zbog krize na tržištu hipotekarnih kredita. Kako se ta kriza smiruje a produbljuje pitanje inflacije, povećanje kamate ECB-a je izvjesnije. Na taj način poskupljet će i izvori domaćim bankama, pa će u kombinaciji s mjerama Središnje banke daljnje povećanje kamata biti neizbježno.
