Tijekom listopada promet od trgovine na malo zabilježio je mjesečni nominalni rast od 4,1%, dok je realni rast bio 3,5%, upućujući na solidan nastavak rasta osobne potrošnje i na početak posljednjeg tromjesečja 2007. Na godišnjoj razini, nakon revidiranog podatka za rujan, koji je za razliku od prvotnih objava pokazao realan pad od 1,1%, u listopadu je ponovno promet u maloprodaji zabilježio i nominalni (9,9%) i realni rast (4,6%) u usporedbi s istim mjesecom 2006. U prvih deset mjeseci ove godine promet u maloprodaji realno je 6,1% veći (nominalno 8,5%) u odnosu na isto razdoblje 2006.
Posljednji podaci o cijenama pri proizvođačima potvrdili su nastavak inflatornih pritisaka u hrvatskom gospodarstvu pri kraju ove godine. Tako podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su tijekom studenoga cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima ostvarile rast u prosjeku od 0,6% u odnosu na listopad. Istovremeno, u odnosu na prošlogodišnji studeni cijene su u prosjeku više 5,4%, što je najnažniji rast još od studenoga 2004. godine. Tijekom prvih jedanaest mjeseci ove godine prosječni godišnji rast proizvođačkih cijena bio je 3,2%.
Bruto inozemni dug RH tijekom trećeg tromjesečja usporio je rast. Potkraj rujna je bio 30,8 milijardi eura, što je 70,6 milijuna više u odnosu na kraj kolovoza 2007. U odnosu na kraj rujna 2006. porastao je 12,5%, odnosno 3,4 milijarde eura. Usporavanju rasta duga i na mjesecnoj i na godišnjoj razini najviše je pridonio bankovni sektor. U odnosu na kolovoz inozemni dug banaka manji je 57 milijuna eura, dok je na godišnjoj razini i šesti mjesec zabilježena negativna stopa rasta, odnosno smanjenje inozemnih obaveza za 513 milijuna eura (-5,7%). Smanjenje zaduživanja banaka, čiji je inozemni dug potkraj rujna bio 8,45 milijardi eura, bio je, međutim, početak nastavak snažnog zaduživanja ostalih sektora odnosno poduzeća. Navedeni sektor je uz gotovo 39-postotnu godišnju stopu rasta imao 12,3 milijardi eura obveza prema inozemnim vjerovnicima, činići tako 39,9% ukupnog inozemnog duga.
U prošlom se tjednu osobito povećao broj domaćih upita za male (11,5%) i srednje poduzetnike (13%) većinom u trgovini, što je normalno za kraj godine jer se očekuje potrošačka groznica tijekom božićnih praznika pa trgovci gomilaju zalihe. Primijetili smo i povećanje broja slučajeva za naplatu potraživanja u trgovini (posebno veleprodaji), gdje se volumen povećao 25%. Naplata potraživanja povećat će se u idućim mjesecima, pogotovo u branšama trgovine i uslužnih djelatnosti.
Svakodnevna prisutnost ‘crnih vijesti’ u medijima, kao što su pljačke, otmice, krade, pa čak i rovokopača i sličnih strojeva iz čuvanih skladišta, te krivotvorenje proizvoda i robne marke koji uzrokuju velike gubitke kompanijama, osnovni su razlog ulaganja poslodavaca u sigurnost. Osim ulaganja u sustave zaštite, o kojima je nešto rečeno u prethodnom dijelu teksta, sve je prisutnije ulaganje poslodavaca u edukaciju zaposlenika, bilo da edukaciju provode vanjski stručnjaci ili stručnjaci unutar kompanije. Isto tako, neke obaveze poslodavaca vezane uz sigurnost, a koje proizlaze iz nekih važnijih propisa te sve prisutnija događanja i seminari na temu sigurnosti poslovnih subjekata pobudili su veći interes poslodavaca za edukaciju zaposlenika. Interes je tim veći jer je sve prisutnija teza da ‘sigurnost nije trošak nego ulaganje’.
