Specijal

Jedno od najčešćih opravdanja za porast cijena jest poskupljenje prijevoza zbog poskupljenja goriva. No udjel troška prijevoza u većini je tvrtki manji od tri posto, što nije mnogo.

Nakon prehrambenih proizvoda, koji su nedavnim skokom cijena na prilično zvučan način dali do znanja da je razdoblje relativno stabilnih cijena za nama, na red dolaze, redom, i svi drugi proizvodi i usluge. Prema anketi koju je za Lider provedla agencija za istraživanje tržišta Hendal, 23 posto tvrtki povećat će cijene svojih proizvoda u prva tri mjeseca iduće godine. Utješno je što će, zasad, samo dva posto ispitanih tvrtki povećati cijene iznad razine rasta inflacije. Daljnji pritisak na povećanje inflacije imat će poskupljenje energetika i komunalija, posebno električne energije i plina, što se može očekivati iduće godine. Razlozi općeg poskupljenja, kao što je poznato, većinom su globalne naravi pa se može reći da se Hrvatska suočava s refleksijom globalne energetske krize koja po lako, ali sigurno, uzima maha.

  • Zaboravljamo da smo i mi kotačić u svim tim procesima i da oni ne mogu prolaziti mimo nas. Rast cijena naftne na svjetskom tržištu izravno utječe na spiralu poskupljenja. Cijena naftne postiže rekordne povijesne iznose, a ni s drugim energentima nije ništa bolje. Ubrzo ćemo morati shvatiti da svijet stenje pod pritiskom energetske insuficijencije i snažnog ekonomskog rasta (Kina, Indija…), što nas vodi u rast cijena robe i usluga – kaže Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca.

Dakle, nakon hrane treba očekivati poskupljenje prijevoza, transportnih troškova, grijanja, električne energije, kemijskih proizvoda – deterdže nata, potrepština za osobnu higijenu itd. Hoće li to utjecati na sve proizvođače, bilo bi naglašanje, no male su šanse da se to ne dogodi, dodaje Jakelić, jer je u načelu riječ o domino-efektu.

Budući da su prijevoznici prvi na udaru jer im gorivo u strukturi troškova ima znatan udjel, Ralu logistika, prijevoznika tvrtka u Dukatovu vlasništvu, počela je pregovarati sa svojim kupcima o povećanju cijena nakon Nove godine. Kako su priopćili iz kompanije, zbog velikih promjena na globalnim tržištima i povećanja cijena energenata, cestarina, režijskih troškova i naknada te povećanja nabavnih cijena vozila, koje su skočile do 15 posto, prisiljeni su korigirati cijene svojih usluga – predviđeno je povećanje sa siječnjem 2008. godine 10-postotno. Ipak, manji prijevoznici ne mogu dizati cijene, kaže Marijan Banelli, predsjednik udruge Hrvatski cestovni prijevoznici, jer su limitirani zbog inozemne konkurencije i zbog toga što ovise o agencijama preko kojih posluju, koje diktiraju rast cijena, od čega prijevoznici, kaže, dobiju vrlo malo. Tko ne uspije izdržati pritisak rasta cijene goriva, morat će zaviti u unutarnje rezerve. Putnički prijevoznici vjerojatno će povisiti cijene svojih usluga prije turističke sezone, no još se ne zna koliko.

Dubrovnik Airline također će povećati cijene usluga zbog rasta cijene goriva, a Croatia Airlines to zasad ne planira učiniti. Eventualno podizanje cijena ovisit će, kažu, o kretanju cijena naftnih derivata i stanju u zrakoplovnom okruženju. Putničke agencije, pak, većinom će ovisiti o tome kako će se s cijenama ponašati prijevoznici i hoteli. Najošjetljiviji činitelj i glavni generator rasta cijena ponovno je prijevoz. Agencija Kompas, prema riječima direktora Ivana Pukšara, neće povećavati cijene usluga, no dignu li ih prijevoznici i hotelijeri, i ona će morati prodavati usluge po višim cijenama. Generalturist je za 2008. odlučio selektivno dignuti cijene nekih usluga od pet do 10 posto zbog povećanja vrste ponude i njene kvalitete. Kad je riječ o hotelima, oni dizanje svojih cijena opravdavaju stalnim ulaganjima. Tako hoteli iz grupacije Jadranjskih luksuznih hotela iduće godine povećavaju cijene od pet do 15 posto, također zbog ulaganja u kvalitetu proizvoda i usluga.

U grupaciji Valamar rast cijena u idućoj godini ovisi o ulaganju u pojedini objekt i njegovu pozicioniranju na tržištu. Iako nisu precizirali koliko će iduće godine cijene njihovih proizvoda skočiti u postotku, poskupljenje najavljuju i u Lipi Mill, najvećem domaćem proizvođaču papirne konfekcije.

  • Kako je cijena osnovnih inputa u našoj proizvodnji rasla nekoliko puta tijekom 2007., tvrtka Lipa Mill je s 1. siječnja iduće godine (selektivno) povećala veleprodajne cijene. Pritisk na daljnji rast cijena papira i ostalih inputa ne slabi i zahtjev za 2008. se nastavljuju. Osim toga, gotovo je sigurno da će i troškovi energije rasti, pa i to stvara pritisak na naše proizvođačke marže i veleprodajne cijene – kaže Silvio Galić, predsjednik Uprave Lipe Mill.

Iako su očekivanim poskupljenjima neki pogodeni izravno od drugih, rast cijena energenata najjači je generator inflacije. Međutim, poduzetnici mogu povećati cijene doista onoliko koliko je porasla cijena inputa, no mogu isto tako automatski sebi poveziti profitnu maržu. Na lovce u mutnom upozorava i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

  • Mnogi dižu cijene iznad granica opravdanosti iskorištavajući rast cijena energenata kao generalno opravdanje za dizanje cijena svojih proizvoda i dodatnu zaradu – kaže Sever.

Istiće da je za rast cijena hrane najzaslužniji porast cijene dizela i da bi Vlada trebala štititi standard građana ne obranom cijene goriva euro-super 95, koje se upotrebljava u automobilima, nego zauzimanjem rasta cijene dizela.

Kada je riječ o hrani, nedavno poskupljenje samo je uvertira u priču pa pravo tek treba očekivati. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku cijene industrijskih proizvoda prošlog su mjeseca bile 5,4 posto više nego godinu prije, što signalizira daljnji pritisak na rast inflacije. Najsnažniji je rast cijena zabilježen u proizvodnji hrane i pića, duhanskoj industriji, proizvodnji naftnih derivata te opskrbi vodom. Osim prehrambenih proizvoda poput mlijeka, kruha, ulja, mesa itd. rast će cijene i drugih prehrambenih proizvoda. Uz najavljenje poskupljenje čokolade isto će se najvjerojatnije dogoditi i snack proizvodima te kavi. Prema riječima Dubravka Artukovića, predsjednika Uprave Francka, u tvrtki iduće godine planiraju korigirati cijene nekih proizvoda.

Na globalnoj su razini ove godine najveći rast cijena zabilježili mljevski proizvodi, uza stope rasta od 80 do 200 posto. Prema izvješću UN-ove agencije za hranu cijene hrane će i 2008. ostati visoke i prouzročiti povećanje maloprodajnih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Visoke cijene uglavnom su rezultat problema u proizvodnji u nekoliko vodećih zemalja izvoznica i vrlo niske zalihe hrane, a velik utjecaj imaju i potreba potražnja zemalja u razvoju i klimatske promjene. Mnoge će zemlje morati platiti više za uvoz žitarica, a rekordne cijene prijevoza i visoke izvozne cijene glavni su razlog za skuplji uvoz. U Hrvatskoj bi stoga, slažu se stručnjaci, hitno trebalo povećati vlastitu proizvodnju, za što je nužno restrukturirati poljoprivredu.

Stavka prehrane u potrošačkoj košarici u Hrvatskoj ionako već sada ima najveći udjel, gotovo 40 posto, na što posebno upozoravaju sindikati.

  • U susjednim zemljama s manjom poljoprivrednom proizvodnjom, koje su pod istim udarom globalnoga rasta cijena goriva, svi prehrambeni proizvodi koji su kod nas znatno poskupjeli prodaju se po znatno nižim cijenama nego u Hrvatskoj, stoga najave poskupljenja smatramo neopravdanim pritiskom – kaže Domagoj Ferdebar, stručni suradnik za ekonomsku politiku u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske.

U Hrvatskoj je, dodaje, ove godine bila dobra godina za žetvu i požeto je 750 tisuća tona pšenice, a naše su potrebe 500-tinjak tisuća tona. Prema tome, sirovina za kruh i pekarske proizvode imamo dovoljno, stoga na nas ne bi trebala utjecati poskupljenja na svjetskome tržištu. U Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj od ljeta medijima kruže priče o poskupljenjima bez osnove koje su samoinicijativno pokrenuli veliki trgovački lanci u suradnji s industrijama mesa te mlijeka i mljevenih proizvoda, ali prema posljednjim statističkim podacima cijene hrane u tim zemljama, u odnosu na prošli mjesec, porasle su ipak samo od 0,1 do 0,2 posto u odnosu na Hrvatsku, gdje je hrana poskupljala 2,8 posto, uz najavljenja daljnja poskupljenja.

Inače, jedno od najčešćih opravdanja za porast cijena različitih proizvoda jest povećanje cijene prijevoza, uvjetovano poskupljenjem goriva. No udjel troška prijevoza u ukupnim troškovima kod većine je tvrtki od jedan do dva ili tri posto, što nije velik udjel.

  • Paradoksno, ali istinito – od povećanja cijena energije najmanji će trošak i mogućnost povećanja cijena (i dobiti), imati najbolji, tj. oni s najvećom dodanom vrijednošću u proizvodima i uslugama, a s manjim udjelom troška energije, što jasno upućuje na moguću strategiju razvoja pojedinih kompanija. Jedino će takvi imati šanse koliko-toliko amortizirati energetske škove i rast troškova poslovanja (a tako i cijena svojih proizvoda i usluga) jer će ih kompenzirati intelektualnim kapitalom – zaključio je Jakelić. To znači da više pameti dovodi do konkurentnije tvrtke, a ona do zadovoljnijih kupaca i potrošača.