Već iz proračuna za 2008. vidjet će se ima li nova vlada strategiju ili ne

Već iz proračuna za 2008. vidjet će se ima li nova vlada strategiju ili ne. HUP-ovo je stajalište da minimalna plaća treba biti regulirana granskim kolektivnim ugovorima. Nema nikakva razloga da se administrativno određuje minimalna plaća za kolektivno gospodarstvo ili za sve zaposlene kad među njima postoje goleme razlike. HUP smatra da u sljedećem razdoblju treba nabojte promijeniti nekoliko detalja u Zakonu o radu, osobito u dijelu koji se odnosi na kršenje prava. Primjerice, treba se promijeniti to da se zaposlenici koji prvi put uzimaju godišnji odmor moraju iskoristiti najmanje 12 dana. S obzirom na to da u siječnju mnogo ljudi odlazi na skijanje, ali ne na 12 dana, nego na šest, oni, zapravo, čine prekršaj. Kad je riječ o mirovinskoj reformi, HUP smatra da je stopa izdvajanja od pet posto za drugi mirovinski stup svakako premala za buduće umirovljenike. Kako se u sljedećih desetak godina ne bi ponovno dogodila mirovinska kriza, stopa se apsolutno mora povećati. Moje je stajalište da su mirovinski fondovi ključni za razvoj tržišta kapitala bez obzira na trenutne padove cijena jer je riječ o dvije do tri milijarde kuna na godinu koje se može iskoristiti za poticanje novih IPO-ova.

Kakav je odnos HUP-a i HGK i što će se tu trebati mijenjati? Hrvatsku gospodarsku komoru svakako treba reformirati. HUP se zalaže da se sadašnji oblik financiranja promijeni i da HUP i HGK trebaju raspodijeliti poslove. Komora radi mnogo paradržavnih poslova i upravo bi se zato trebala financirati iz državnog proračuna ili bi nekomu drugomu trebala dati dio svojih prihoda. Sve komore na svijetu nose naziv Chamber of Commerce, što asocira da se njihov posao poglavito odnosi na trgovinu i trgovinsku razmjenu, i to bi trebao biti smisao Hrvatske gospodarske komore.

Kakvo je vaše stajalište o hrvatskom uvozu i izvozu? Imate li u vezi s tim kakve savjete ili ideje? Medikin prioritet – ljekarnički prodajni kanal.

Kakva je budućnost Medike, kojoj ste na čelu? Investitori očekuju rast Medikine vrijednosti. U ovom biznisu to znači održavanje našega tržišnog udjela i, eventualno, rast profitabilnosti. Rast prodaje dominantno je ograničen zdravstvenom politikom, a potrošnju potiču liječnici. Rast vrijednosti, prije svega, vidimo u daljnjoj vertikalnoj integraciji, odnosno u razvoju ljekarničkoga prodajnog kanala. Medika će od siječnja ući u šestomjesečni projekt TAM (Turn Around Management) s EBRD-om i Vladom Luksemburga, što će nam omogućiti besplatnu konzultantsku uslugu o pitanjima važnima za tu branšu.

Upravo ste se vratili sa skupa asocijacija europskih biznismena (Business Europe) u Lisabonu. Kakvi su signali s tog skupa poslani hrvatskim poduzetnicima kad je riječ o 2008. i sljedećim godinama? Raspravljalo se o dvjema ključnim temama za europske poslodavce: klimatskim promjenama, koje bi, možda, mogle utjecati na biznis. Tu je riječ o energetici, njenim cijenama, o alternativnim izvorima energije i općenito o politici koju će provoditi europske vlade i EU u cjelini. Drugi dio, vezan uz poslodavce, jest socijalni dijalog, odnosno pokušaj da se zapravo vidi kako bi europsko gospodarstvo na globalnoj razini moglo ostati konkurentno, a da se istodobno sačuva socijalni pristup, tradicionalan u većini europskih zemalja.

Ima li tu čega korisnoga za Hrvatsku? Ocijenjeno je da alternativni oblici energije ne mogu nadomjestiti rast potražnje za naftom. To znači da u obzir sasvim ozbiljno treba uzeti nuklearnu energiju. To su teme koje se u Hrvatskoj slabo otvaraju iako su vrlo važne. Za nuklearnu energiju treba veoma mnogo vremena i pripreme jer treba uzeti u obzir i sigurnosni i ekološki aspekt.

Kad je riječ o socijalnom dijalogu, na skupu se dosta govorilo o fleksibilnosti. Neke države Europske unije mnogo rade na sigurnosti zapošljavanja, a ne sigurnosti radnog mjesta. To znači da se radi na fleksibilnosti u radnim odnosima, a druge se strane omogućuje sigurnost ljudi koji iz bilo kojeg razloga ostanu bez posla. Ključno je pitanje tko će platiti taj trošak. U Hrvatskoj postoji prilično velika neravnoteža u tome koji dio troška snose poslodavci u odnosu na državu.

Koliko su poslodavci u ovoj zemlji realna snaga? HUP je u Hrvatskoj jedini predstavnik poslodavaca, a istodobno imamo šest sindikalnih središnjica s kojima treba pregovarati. Naravno da je teško razgovarati sa šest partnera i naći s njima zajednički jezik. Vlada Ive Sanadera do sada se postavljala vrlo neutralno poručujući neka se najprije mi međusobno dogovorimo. Moramo utjecati na Vladu da razgovara s Hrvatskom udrugom poslodavaca, a ne pojedinačno s poslodavcima, što je često bio slučaj. Putem granskih udruga Vlada će dobiti uvid u različite probleme s kojima se poslodavci susreću. Premijer Ivo Sanader je uveo praksu da se nalazi s HUP-om dvaput na godinu. Smatram da bio trebalo i češće. Da bi poslodavci što bolje predstavili svoje probleme, u HUP-u pripremamo svojevrsnu biblijku koju ćemo početkom siječnja uručiti novoj vladi.

Je li HUP za slobodno formiranje cijena ili bi država trebala kontrolirati njihov rast? Država ne treba kontrolirati rast cijena. Uostalom, dovoljno je prijetiti se kraja sedamdesetih i početak osamdesetih, kad nitko nije bio spreman na visoki rast cijena naftne i kad se, zapravo, dogodila prilično velika recesija. Moramo prihvatiti da će nafta biti još skuplja i da je ni-kako neće biti dovoljno, i to se ni-kakvim administrativnim mjerama ne može spriječiti. Prema tomu, treba drugim mjerama procijeniti koja vrsta troška može pasti ako druga raste.