Home / Biznis i politika / BUDŽET 2008.: Inflacija i državna neplaćanja za zadovoljavanje svih koalicijskih apetita

BUDŽET 2008.: Inflacija i državna neplaćanja za zadovoljavanje svih koalicijskih apetita

Zbog nemalih zahtjeva koalicijskih partnera proračun će u 2008. godini, prema mišljenju analitičara, morati biti veći od projekcija. S druge strane, očekuje se slabije punjenje državne blagajne, što će popraviti inflaciju, ali ne dovoljno zbog slabijega gospodarskog rasta.

Nakon što će premijer Sanader formirati vladu, sve zahtjeve i želje HDZ-ovih koalicijskih partnera trebat će staviti na papir, utvrditi njihovu cijenu i rasporediti ih u proračun za sljedeću godinu, koji mora biti gotov do kraja ožujka. U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike utvrđen je rast proračuna u sljedećoj godini 3,8 posto, no zbog velikog broja zahtjeva većina analitičara smatra da će njegov rast biti veći. Zasad ne žele kalkulirati, jer točni iznosi zahtjeva koalicijskih partnera nisu poznati, ali zna se da nisu mali.

SDP-ovac Ljubo Jurčić misli da bi proračun mogao rasti i do osam posto. HNS-ovac Radimir Čačić vjeruje da će biti veći, ali da će ga ublažiti preraspodjela novca među sektorima. Na to računaju i ostali analitičari, ali to znači da će neko ministarstvo morati biti uskraćeno za novac. Ili će se posvetiti veća pozornost smanjenju potpora u sektorima u kojima se godinama previše izdvaja, primjerice brodogradnju. Ne treba zaboraviti ni da je vlada u 2008. predviđala povećanje osnovice za plaće od šest posto državnim službenicima te navodno i rast plaća u Hrvatskim željeznicama. Za mirovine je predviđeno izdvojiti tri milijarde više, 64 milijuna više za zdravstvo, 200 milijuna kuna više za doplatak za djecu itd. A naravno tome sada valja pridodati i zahtjeve koalicijskih partnera.

Prihodi neće biti tako izdašni kao ove godine, ali inflacija im svakako ide više u prilog nego rashodima. Tako bi prognozirana inflacija od 4,5 posto u sljedećoj godini mogla povećati planirane prihode u proračunu, ali istodobno će ih smanjiti usporeni gospodarski rast.

  • Zato rast cijena neće nadomjestiti sporiju gospodarsku aktivnost – kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Na rashodovnoj strani mogla bi se inflacija tek neznatno osjetiti zbog indeksacije mirovina ili drugih izdataka za socijalna izdvajanja. U takvom gotovo izjednačenom povećanju prihoda i rashoda, malo je prostora za smanjenje deficita. Zato dio analitičara vjeruje da će biti na razini od 2,6 posto BDP-a, koliko je predviđeno i za ovu godinu, a neki i iznad te razine.

  • Deficit će se vjerojatno zadržati blizu tri posto BDP-a u 2008. – kaže ekonomist Hypo-Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. Jer iako prvu postizborno godinu uglavnom prati slabiji fiskalni stimulans, javnu potrošnju dodatno će opteretiti zahtjevi HDZ-ovih koalicijskih partnera.

Deficit do tri posto očekuje i ekonomist RBA Hrvoje Dolenc. No, upravo bi manji deficit, na razini od 2,5 posto, smatra Lovrinčević, uz dodatno smanjenje potpora, trebao biti glavni lijek koji bi trebao spriječiti veće fiskalne poremećaje. A koliko će se tome težiti, vidjet će se odmah nakon donošenja proračuna – bude li jednak onome predviđenom u smjernicama, razloga za brigu neće biti. Barem ne do prvog rebalansa. Iako valja vjerovati da će vlada nastaviti s politikom neplaćanja, odnosno neizdavanja faktura, čime se umjetno popravlja situacija na rashodovnoj strani proračuna. Pa ćemo i svi dalje živjeti u uvjerenju kako država malo troši i smanjuje deficit.

Glavni ekonomist Privredne banke Marko Škreb upozorio je neki dan da bi previše ekspanzivni proračun mogao smanjiti reting zemlji od strane kreditnih agencija. Posljedica bi moglo biti skuplje zaduživanje kojim se 2008. planira pokriti deficit.

  • Dodatno bi na skuplje zaduženje mogli utjecati zaoštreni uvjeti financiranja koji su se pojavili nakon izbijanja krize na tržištu hipotečkih kredita u SAD-u – kaže glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja.

A zbog neplaniranih kapitalnih prihoda u sljedećoj godini zaduživanje na domaćem ili stranom tržištu bit će jedina opcija. No, prema mišljenju analitičara, ona neće biti dugo održiva te se stoga smatra da bi već sljedeće godine mogle krenuti pripreme za privatizaciju s Croatia osiguranjem, a godinu poslije i s HEP-om. No, država ima udjele i u nekim manje zvučnim tvrtkama, koji će se vjerojatno u sljedećim godinama prodavati zbog već početog procesa smanjivanja utjecaja države u realnom sektoru, kaže Dolenc.

  • U sljedećem mandatu ne treba zaboraviti ni nastavak provođenja reformi – kaže Stojić. Naime, uz smanjenje rashoda i provedbu reformi važna za smanjenje fiskalnog deficita.

A na reforme se čeka godinama. Rashodi se, međutim, tek trebaju ukalkulirati u proračun. A prema zahtjevima koalicijskih partnera, iako još svi nisu poznati, cijena nije mala. Primjerice, zna se da je jedan od zahtjeva šest milijardi kuna za preporod hrvatskog sela koji traži HSS. No, cijeli se iznos neće automatski ukalkulirati u proračun. Jer niti prethodnih godina izdvajanja u taj sektor nisu bila mala, a kako novac nije u potpunosti iskorišten, on se može prebaciti na sljedeću godinu. Primjerice, ove godine nije potrošen novac za planirano navodnjavanje. A upravo je to jedan od poticaja koji zahtijeva HSS. Traži i da se poticaji ubuduće daju i onima koji imaju manje od tri hektara zemlje.

  • Cilj je voditi se načelom pravednosti, a ne ekonomičnosti – objašnjava HSS-ovac Željko Pecek, tvrdeći da takvu praksu u poljoprivredi primjenjuju već i zemlje EU. Napominje da će polovina iznosa od traženih šest milijardi biti usmjerena u ruralni razvoj.

No zahtjevi su i u drugim sektorima, poput turizma. Dogovoreno je rješavanje pitanja turističkog zemljišta koje nije uvršteno u procjenu kapitala hotela, planira se povećati smještajni kapacitet, te sagraditi 500 malih obiteljskih hotela i 300 seljačkih gospodarstava. Dodatno, formirat će se ministarstvo turizma, na čijem će čelu biti, nagada se, HSS-ovac Ante Markov.

Nadalje, traži se i uklanjanje administrativne pristojbe, što će proračun također osjetiti. A koalicijski partneri traže i veća izdvajanja za malo i srednje poduzetništvo, sa sadašnjih 250 na 400 milijuna kuna. Zahtjev je da do kraja mandata najniža mirovina bude 1.500 kuna, dok bi se osnovica za socijalnu naknadu povećala s 400 na 500 kuna. Ulaganje u znanost trebalo bi povećati za oko 15 posto, a traži se i decentralizacija školstva. Decentralizacija bi trebala dobiti i većih zamah, jer je zahtjev da se 20 posto fiskalnih prihoda države usmjeri u gradove, općine i županije.

Ulaskom Pupovca u vladu bilo bi još dodatnih zahtjeva, među kojima je prije svega ulaganje u obnovu kuća i stanova. Prema računici cijena je tog zahtjeva 300 milijuna eura.

Iako se nagada da niti HSU nije podržao HDZ besplatno, izgleda da je ipak bilo tako, ali uz ispunjavanje prije postavljenih zahtjeva.

HDZ više neće biti sam u vlasti, pa će i sastavljanje proračuna biti teže. Odnosno, teže će se biti dogovoriti kome dati ili oduzeti, a niti ministar Šuker više neće moći biti izravan prema ostalim ministrima braneći se da novca nema, kao što je radio prethodne četiri godine.