Mali donose povoljnije izvozne vjetrove

U prvih devet mjeseci 2007. hrvatski su poduzetnici, posebno oni u malom gospodarstvu, iskazali veći rast ukupnih prihoda od rashoda, što upozorava na daljnje povećanje ekonomičnosti poslovanja.

Izvoz se obično povezuje s velikim tvrtkama u našim najvažnijim eksplozivnim djelatnostima kao što su brodogradnja, kemijska industrija, prehrambena industrija, tekstilna, drvna, metaloperađivačka itd., zatim građevinarstvom, turizmom… Ima li i malo gospodarstvo, koje s udjelom u broju tvrtki većim od 99 posto postaje sve važniji segment ukupnoga gospodarstva, ikakva udjela u tom izvozu? Jesu li pojedinačni pozitivni primjeri koji se katkad ističu u medijima pravilo ili iznimka, odnosno postaje li izvozna orijentacija ključna i za malo gospodarstvo?

Prema podacima tromjesečnih statističkih izvještaja poduzetnika za prvih devet mjeseci 2007. malo je gospodarstvo doživjelo daljnji uzlet.

Iako prema broju poduzetnika malo gospodarstvo čini 99,4 posto svih hrvatskih poduzetnika – obveznika poreza na dobit koji primjenjuju Zakon o računovodstvu, njihovo značenje prema ostalim pokazateljima poslovanja, a posebno financijskim, nije ni približno toliko veliko. U malom gospodarstvu radi oko dvije trećine svih zaposlenih u gospodarstvu kao cjelini, a u osnovnim financijskim ostvarenjima udio maloga gospodarstva kreće se samo nešto iznad polovine vrijednosti koje ostvaruje ukupno gospodarstvo.

U malim je tvrtkama u prosjeku zaposleno između pet i šest radnika, u srednjima 117, a u velikima 670 radnika.

U prvih devet mjeseci 2007. hrvatski su poduzetnici, posebno oni u malom gospodarstvu, iskazali veći rast ukupnih prihoda od ukupnih rashoda, što upućuje na nastavak povećavanja ekonomičnosti poslovanja.

Malo je gospodarstvo u svakom slučaju propulzivniji dio gospodarstva. Naime, dok je stopa rasta broja zapošlenih ondje bila 9,1 (i to ponovno znatno više u malim tvrtkama nego u srednje velikima) u usporedbi s prošlom godinom, u velikim je tvrtkama taj porast bio manji, osam posto.

Drugi su jednako tako važan pokazatelj ukupne gospodarske aktivnosti svakako ukupni prihodi. Od siječnja do rujna 2007. ukupni su prihodi u malom gospodarstvu, i to ponovno zahvaljujući malim tvrtkama, porasli 15,3 posto, dok je taj rast u velikima bio 13,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Za razliku od većine financijskih pokazatelja poslovanja u čijoj realizaciji danas već dominira malo gospodarstvo, u izvozu to još nije slučaj. U tom segmentu poslovanja malo gospodarstvo još nije dostiglo polovinu (45,7 posto) ukupno ostvarenih prihoda od izvoza gospodarstva kao cjeline. A kakve se tendencije zapažaju, pokažu podaci iz tablice i grafikona.

Veliki poduzetnici 15,8 posto svojih prihoda ostvaruju prodajom na stranim tržištima, a to je u malih poduzetnika osam posto te u srednje velikih 15,5 posto ili, ako male i srednje gledamo zajedno -10,6 posto. Međutim, zanimljiv je trend kretanja. Udjel izvoza u velikih je smanjen u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem (sa 16,4 na 15,8 posto), a istodobno u malom gospodarstvu porasao (s 10 na 10,6 posto). Te promjene, međutim, nisu utjecale na gospodarstvo kao cjelinu pa je u obje promatrane godine udio prihoda od izvoza u ukupnim prihodima na razini cijeloga gospodarstva ostao nepromijenjen – 12,9 posto.

Prema tomu, očito su određeni pomaci u okretanju maloga gospodarstva izvozu za razliku od velikog, koje sve više gubi tu bitku. Koliki je u tome doprinos pojedinih djelatnosti, pokazat će sljedeći tablični i grafički prikazi.

Najveći doprinos izvozu u malom gospodarstvu daje preradivačka industrija (46 posto), zatim slijedi trgovina (s 21,2 posto), prijevoz, skladištenje i veze (s 13,5 posto) te poslovanje nekretninama i iznajmljivanje (s 10,2 posto). Da je opravdano isticanje važnosti razvitka industrije, bez koje nema rasta izvoza, potvrđuje i podatak da preradivačka industrija u malom gospodarstvu sudjeluje u ostvarivanju ukupnog prihoda s 20,1 posto, a u izvozu više nego dvostruko. Situacija u trgovini upravo je obrnuta. Veći udjel u izvozu od udjela u ukupnim prihodima ima još djelatnost prijevoza, skladištenja i veza te hoteli i restorani, što je, međutim, slabo zastupljena djelatnost prema oba pokazatelja. Građevinski poduzetnici u sklopu maloga gospodarstva postižu također gotovo zanemarive izvozne rezultate.

Naravno, odnosi su drukčiji gleđamo li velike poduzetnike. Kod velikih na djelatnost proizvodnje hrane, pića i duhanskih proizvoda otpada 9,5 posto cjelokupnog izvoza velikih tvrtki, na proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda 11,6 posto, na proizvodnju prijevoznih sredstava 12,1 posto itd.

U malom je gospodarstvu u prvih devet ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s istim lanjskim razdobljem preradivačka industrija ostvarila i najbržu dinamiku rasta izvoza (19,9 posto). Međutim, nisu sve djelatnosti u sklopu preradivačke industrije jednako zastupljene. Većina ostvaruje rast, ali se izvoz, konkretno u proizvodnji hrane, pića i duhanskih proizvoda kod malih i srednje velikih tvrtki, smanjio visokih 25,2 posto u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. To se, na sreću, nije dogodilo i s velikim tvrtkama koje se bave tom proizvodnjom jer one nose 81,8 posto cjelokupnog izvoza te djelatnosti na razini hrvatskoga gospodarstva (prošle godine u istom razdoblju 75,3 posto). Te promjene vezane su većinom uz različite oblike okupnjenja, odnosno preuzimanja i spajanja koja su se u međuvremenu dogodila.

Izneseni podaci upućuju na pozitivne pomake u većini područja. Mjere koje se provode za razvijanje maloga gospodarstva, od institucionalnih do različitih oblika poticaja uz pomoć kreditne, porezne politike itd. do osnutka poduzetničkih zona, stručnih i savjetodavnih usluga, nedvojbeno, daju rezultate. Znatno je povećan broj posebno malih poduzetnika, malo gospodarstvo zapošljava sve više radnika i ostvaruje dinamičniji rast ukupnih prihoda, uključujući i onih od prodaje na stranim tržištima te velik rast investicija u usporedbi s velikim poduzetnicima i gospodarstvom kao cjelinom. Pitanje je samo može li to tako ići dalje bez istodobnog razvoja velikoga gospodarstva, koje je u pravilu pokretač i motorna snaga maloga gospodarstva. Mnogi nekadašnji veliki sustavi nestali su ili se teško oporavljaju, a novi nastaju sporio i mukotrpno.

Pomaci se zapažaju i u strukturi gospodarstva u smjeru reindustrijalizacije, nužne ponajprije radi izvoza. Naime, gotovo polovinu izvoza donosi prerađivačka industrija. Hrvatska izvozna ofenziva, koju je pokrenulo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s HGK i drugima, postavila je za razdoblje od 2007. do 2010. četiri osnovna strateška cilja: povećanje broja izvoznika, promjenu strukturu izvoza u korist proizvoda s većom dodanom vrijednošću, povećanje konkurentnosti i osnutak izvoznih klastera. Razrađeni su operativni i akcijski planovi. Međutim, premalo je prošlo vremena da bi sve te aktivnosti i mjere mogle dati vidljivije učinke, a za ozbiljniju ocjenu valja pričekati i konačne rezultate za ovu godinu. Prema devetomjesečnim podacima statističkih izvještaja poduzetnika prihode od izvoza iskazalo je 9.719 malih poduzetnika i 1.494 srednje velikih ili 13,7 posto ukupnog broja. To znači da tek svaki sedmi poduzetnik izvozi, što je mnogo manje od, primjerice, susjedne Slovenije, u kojoj izvozi svaki četvrti poduzetnik. Očito tu ima još mnogo posla. Tomu treba pridonijeti i daljnja razrada Strateškog okvira za razvoj Hrvatske do 2013. po djelatnostima, koja je već počela (tekstilna, kožarska, drvna industrija itd.) i čijom bi se realizacijom udio industrije u bruto domaćem proizvodu trebao povećati na 23,6 posto do 2013. u odnosu na današnjih 20-ak posto. Uz adekvatnu potporu kreditno-monetarne i porezne politike donesene mjere i započete aktivnosti trebale bi sljedećih godina osigurati povećanje industrijske, ali i poljoprivredne i druge proizvodnje, što je temelj i za nužno povećanje izvoza. Prve naznake toga pozitivnog zaokreta već se naziru u najnovijim statističkim podacima o ovogodišnjem poslovanju poduzetnika.