Najveća vinska boca na svijetu

Visoka je 240 centimetara, široka 68 centimetara, a staklo joj je debelo ravno centimetar. Pun je 630 kilograma, a 480 litara vina čeka u vinotecii restorana Gupf na društvo koje će za nju platiti 75.000 eura.

Kao da je gotovo pola tone meda stalo u stakleniku, pomislim da onaj tko otvori najveću vinsku bocu na svijetu u restoranu Gupf u istoimenom švicarskom selu iznad Bodenskog jezera. Boca je puna i u vinotecii restorana čeka društvo koje će platiti 75.000 eura za 480 litara vina slatkog poput nektara glasovite austrijske vinske obitelji Kracher. Emil Eberle, vlasnik restorana Gupf, u podrumu ima oko 25.000 butelja različitih vina iz cijeloga svijeta, a njegov je restoran američki Wine Spectator svrstao na listu onih s najboljim vinkim podrumima. Ima i 8.221 butelju Grand Cuvée TBA NV No.7, mješavine graševine i chardonnaya kojom su Kracherovi napunili najveću bocu na svijetu. Tako će onaj tko poželi kupiti bocu sadržaj ipak moći isprobati za neku razumnu cijenu, odnosno neće morati kupiti džambo bocu.

Obiteljski podrum u Gradišću danas vode tri generacije, djed Alois stariji, sin Alois mladi i unuk Gerhard. Obitelj je poznata po prediktivnim vinima, dakle onima za koje je grožđe brano nakon redovitih berbi. I za ovo je vino brano u listopadu, a bila je riječ o izbornoj berbi prosušenih bobica. To znači da se grožđe prosušilo na trsu pa su probrane samo najbolje, odnosno najzdravije bobice napadnute plemenitom plijesni.

Riječ je o originalno njemačkoj i austrijskoj tehnologiji koja se koristi i u Sloveniji i u Hrvatskoj. Tako Kutjevački podrum ima iz 2002. godine izbor prosušenih bobica od graševine, a iz 2003. od traminca i s tim je vinima osvaja zlatna odličja na sajmovima širom Europe.

Obitelj Kracher za svoju izbornu berbu prosušenih bobica bira različite sorte. Iz berbe 2004. imala ih je čak deset i svako je vino nosilo drugu brojčanu oznaku, od No.1 do No.10. Ako je riječ o jednoj sorti označava se njenim imenom, a ako su mješavine tada su to Grand Cuvéei poput ovog iz 2005. godine. Sva ta vina imaju više od 200 grama neprovreloga groždanog šećera po litri, 10,5 posto alkohola i nešto više od sedam grama ukupnih kiselina po litri. Dio ih odležava u velikim i starim hrastovim bačvama, a dio u malim i novim, odnosno barriquima. Prije punjenja u boce vino je provelo 22 mjeseca u bačvi.

O kakvim je vinima i kakvom proizvođaču riječ dovoljno govori i podatak da je utjecajni američki magazin Wine spectator Kracherovim slatkišima iz 1998. godine dodijelio izvanrednih 96 (graševina), 97 (chardonnay) i 98 (mješavina graševine i chardonnaya) od mogućih 100 bodova. Takvo je vino, dakle, i u najvećoj vinski boci na svijetu, koja je napravljena u njemačkoj staklarni Lenz Laborglas iz Wertheima na Majni. Boca je visoka 240 centimetara, široka 68 centimetara, a staklo joj je debelo ravno centimetar. Pun je 630 kilograma, a u nju stane vina kao u 640 običnih butelja. Začepljena je plutenim čepom promjera 18 centimetara. Boca je prijavljena Guinnessovoj knjizi rekorda i vjerojatno će osvasti u prvom sljedećem izdanju. Bez obzira skupi li netko 75.000 dolara i popije je dotad ili ne.